obitelji osam Vinkovčana i Dubravko Duić Dunja
''S nama su" – izložba koja čuva sjećanje na osmoricu Vinkovčana ubijenih na Ovčari
Kroz skulpture, simboliku materijala i osobnu posvetu, autor je oživio uspomenu na ljude čija je žrtva trajno utkana u povijest Vukovara i Vinkovaca.
U Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci svečano je otvorena izložba "S nama su" autora Dubravka Duića-Dunje. Više od umjetničkog postava, ova izložba snažna je poruka sjećanja, zahvalnosti i poštovanja prema osmorici Vinkovčana koji su 20. studenoga 1991. godine ubijeni na Ovčari. Kroz skulpture, simboliku materijala i osobnu posvetu, autor je oživio uspomenu na ljude čija je žrtva trajno utkana u povijest Vukovara i Vinkovaca.
Odabir datuma otvorenja nije bio slučajan. Upravo na 20. studenoga, na 35. obljetnicu stradanja na Ovčari, Dubravko Duić-Dunja želio je odati počast ubijenima, ali i izraziti zahvalnost Vinkovčanima koji su tijekom Domovinskog rata došli pomoći braniteljima Vukovara.
"Želio sam na 20. studenoga otvoriti izložbu kako bih spomenuo ljude koji su na taj dan, prije 35 godina, mučki ubijeni na Ovčari. Mi Borovci i Vukovarci, vukovarski branitelji, neizmjerno smo zahvalni ljudima koji su nam došli pomoći tijekom toga našeg, da tako kažem, vukovarskog rata. Između ostalih, prvi koji su došli u Vukovar nama pomoći bili su Vinkovčani. I mi smo na tome Vinkovcima, gradu Vinkovcima i ljudima iz Vinkovaca koji su bili s nama neizmjerno zahvalni. Ja ne mogu objasniti koliko to nama, vukovarskim braniteljima, znači. Želja mi je bila tih osam momaka: Ivan Mišić, Ivica Horvat, Ivica Jezidžić, Krešimir Ratković, Josip Perković, Ivan Senčić, Krešimir Arnold i Milenko Galić, predstaviti kao anđele i na taj način odati počast, zahvaliti i njihovim obiteljima jer nemam drugoga načina", rekao je Dubravko Duić-Dunja.
Osam skulptura autor je izradio od dunavske gline, s kojom se susreo prvi put. Iako je tijekom rada strahovao da bi glina mogla popucati, svih osam skulptura uspješno je sačuvano. Svaki element postava nosi posebno značenje, a materijali od kojih su djela nastala povezuju priču o stradalima s Dunavom, Slavonijom i Srijemom.
"Nikada nisam radio s tom glinom i bojao sam se. Bio sam u strahu da će to sve ispucati. Međutim, nekad i ovaj gore na mene malo namigne, pa je ispalo da nijedna nije pukla. Zato je ova čudna boja, nije ona boja one kupovne terakote. Zašto? Nekoliko, dva kilometra dalje od te zemlje koju sam uzeo, oni su, nažalost, završili u toj zemlji.Priča počinje s ovom podlogom na kojoj oni stoje, a ona je od crne topole, od koje se nekada pravio namještaj. Puna je čvorova, a mene svaki taj čvorić podsjeća na život, na nekakav životni vrtlog. Krila ovih anđela izrađena su od dunavskih šara. Priča je opet vezana uz rijeku, uz moju, našu Slavoniju i Srijem, koje neizmjerno volim i u kojima su oni, u toj srijemskoj zemlji, nažalost završili.Ovaj zlatni puž koji vrišti između njih zapravo je asocijacija na vrijeme koje strašno sporo prolazi. Mogu samo zamisliti kako je tim obiteljima. Naime, njih je ovdje osam, nažalost. Ima još Vinkovčana za koje se zna da su ubijeni na Ovčari te noći 20. studenoga, međutim, još uvijek nisu identificirani niti pronađeni. Nadam se da ćemo se mi koji se bavimo ovakvim stvarima jednoga dana udružiti pa, kada svi budu pronađeni, daj Bože da tako bude, napraviti zajedničku izložbu sa svim tim ljudima zahvaljujući kojima danas stojimo u našoj Hrvatskoj", poručio je Duić-Dunja.
Važnost izložbe i njezinu snažnu poruku istaknula je i Vedrana Lugić, ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci, naglasivši kako u ovakvim trenucima riječi često nisu potrebne.
"Tišina govori više od riječi i riječi su nebitne. Bitno je da smo ovdje, bitno je da je ova prekrasna izložba ispred nas. Bitno je da je Dubravko Duić-Dunja imao ideju kako ovo napraviti, stvoriti i donijeti u ovaj prostor", rekla je Vedrana Lugić.
Otvorenju je nazočila i obitelj Krešimira Ratkovića, jednog od osmorice Vinkovčana kojima je izložba posvećena. Njegov brat Hrvoje istaknuo je koliko je obitelji važna uspomena koju je autor sačuvao svojim radom, ali i koliko s godinama postaje teže živjeti s gubitkom.
"Ovo je jedna lijepa uspomena. Hvala Dubravku Duiću-Dunji što ih se sjetio i što imamo tu uspomenu na njih, a posebno mi je drago što se sjetio moga brata Krešimira. Što sam stariji, sve više i više razmišljam jer ne bih volio zaboraviti sve što smo nas dvojica prolazili i što smo imali. Kako godine prolaze, sve je to teže i teže", rekao je Hrvoje Ratković.
Izložba "S nama su" tako je postala više od umjetničkog izraza. Osam anđela, oblikovanih od dunavske gline i isprepletenih simbolima slavonskog i srijemskog prostora, trajni su podsjetnik na osam ugašenih života, njihove obitelji i sve one čija sudbina još uvijek čeka svoj epilog. U tišini izložbenog prostora ostaje poruka da ih se ne zaboravlja – oni su i dalje s nama.