Gunja i Drenovci skupa će u projekt kanalizacije
Za taj opsežni i financijski zahtjevan projekt dogovorena je izrada potpuno nove projektno-tehničke dokumentacije
Ni 12 godina nakon katastrofalnih poplava, koje su u svibnju 2014. potopile Gunju i pričinile goleme materijalne štete, nije riješen najznačajniji projekt komunalne infrastrukture - ta općina na istoku županjske Posavine, uz granicu s BiH, još uvijek nema kanalizaciju. Izgradnja sustava javne odvodnje izravno podiže kvalitetu života, štiti zdravlje stanovnika i čuva okoliš od onečišćenja i bez kanalizacije nemoguće je govoriti o suvremenom komunalnom standardu u bilo kojem naselju. Bez funkcionalnog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda nema ni održivog rasta gospodarstva, i lokalni su čelnici toga itekako svjesni.
Zahvati koji se provode na cijevnim propustima za bolju odvodnju oborinskih voda i sprječavanje zadržavanja vode u kanalima ne rješavaju pitanje kućnih priključaka na fekalnu kanalizaciju za kojima postoji velika potreba. Gunja se nalazi u niskom ravničarskom terenu s visokom razinom podzemnih voda, uz rijeku Savu, i oslanjanje na septičke jame, koje se brzo pune, u takvom je okruženju trajni ekološki i sanitarni rizik, osobito pri obilnijim padalinama.
Kreću ispočetka
Stoga je, ističe načelnik Anto Gutić, prijeko potrebno započeti pripremne aktivnosti za izgradnju kanalizacijske mreže. Prvi je korak ovih dana učinjen na radnom sastanku u Slavonskom Brodu, gdje su o gradnji kanalizacije Gutić i njegov kolega Josip Nasurović, načelnik susjedne Općine Drenovci, razgovarali s direktorom Vodnogospodarskog odjela za srednju i donju Savu Ivanom Rosandićem. Dogovoreno je da će u proračun Hrvatskih voda za 2027. ući financiranje izrade studije isplativosti radi rješavanja tehničko-projektne dokumentacije. Planirani sustav odvodnje obuhvaća Gunju i Drenovce, a njegova je svrha prikupljanje i odvođenje sanitarnih i otpadnih voda te njihova obrada na zajedničkom uređaju za pročišćavanje. Načelnik Nasurović podsjeća da je projekt aglomeracije Gunja-Drenovci, vrijedan čak 250 milijuna kuna (sufinanciran u iznosu od 85 posto), već bio pokrenut prije desetak godina, ali je “zbog samovolje i nestručnog upletanja isključivo bivše lokalne vlasti Drenovaca i postavljanjem nerealnih i ekonomski neprihvatljivih uvjeta - pao u vodu”. Time je, upozorio je, objavivši kronologiju cijelog slučaja, propušten prethodni ciklus sufinanciranja iz EU fondova. Sada se praktički treba krenuti ispočetka, izraditi novi prtojekt, ali ovaj put, naglasio je, prema jasno utvrđenim pravilima i uz poštovanje struke, što je ključno.
I rekonstrukcija vodovoda
Gutić napominje da je riječ o vrlo opsežnom, građevinski i financijski zahtjevnom projektu, čija će realizacija potrajati nekoliko godina i ovisiti ponajprije o dinamici izrade potrebne dokumentacije i ishođenju dozvola, a potom prijavi za povlačenje europskih sredstava za zatvaranje financijske konstrukcije. U Drenovcima je, sjedištu općine s ukupno pet naselja, ranije sagrađeno oko 4,8 kilometara kanalizacijske mreže. U Gunji su postavljena 1,02 kilometra mreže i 1,57 kilometara tlačnog cjevovoda do predviđenog uređaja za preradu otpadnih voda, koji će se nalaziti u blizini crpne stanice i kanala Konjuša. Postojeći dijelovi budućeg sustava još nisu u funkciji i obje općine očekuje lavovski posao do uspostave cjelovitog sustava javne odvodnje.
Dužina kanalizacijske mreže u Gunji trebala bi biti otprilike kao i vodovodne - 36 kilometara. Načelnik Gutić podsjeća da je ona u dosta lošem stanju i vapi za temeljitom rekonstrukcijom, a on vjeruje da će VVK, uz pomoć Hrvatskih voda, naći rješenje. Radovi na gradnji kanalizacije, kada jednoga dana krenu, obavljat će se u fazama, a prva bi, dodaje, bila izgradnja glavnog cjevovoda i prečistača u Gunji, čime bi do sada sagrađeni dio mogao relativno brzo biti spojen. A sljedeće će faze ovisiti o priljevu sredstava.
“Golem je to i vrlo značajan projekt koji će donijeti ogroman iskorak u kvaliteti života na područjima općina i Gunja i Drenovci”, zaključio je.