BATINA

Svjetski dan klimatskih promjena obilježen je 4. studenoga, a upravo te promjene povezane su s hidrometeorološkim prijetnjama i potencijalnim katastrofama od kojih se, prema svjetskim podacima, nacionalna gospodarstva oporavljaju i do 20 godina.

I problemi i atrakcije

Klimatske su promjene prema mišljenju mnogih osnovni uzrok povijesno niskih ovogodišnjih vodostaja Dunava i Drave. Hrvatska, doduše, za razliku od nekih drugih država, zbog rekordnih riječnih minusa nije pretrpjela katastrofalne štete, ali su vodostaji u minusu itekako privlačili pozornosti javnosti. Vodostaj Drave kod Osijeka u četvrtak u 8 sati iznosio je -182 centimetra, koliki je bio i 24 sata odnosno 48 sati ranije. Jučerašnji vodostaj Dunava kod Batine u 8 sati bio je -98, što znači da se u 24 sata spustio za dvadesetak centimetara. Prošloga je tjedna nekoliko dana bio u porastu, ali je riječ bila o ukupno samo nekoliko desetaka centimetara, koji su u međuvremenu ‘’anulirani”. Sudeći prema prognozama hidrologa, do nedjelje bi Dunav mogao opasti za novih 30-ak centimetara. Toliko, u prosjeku, dnevno opada i u svom toku kroz Mađarsku. Rezimirajući ovogodišnji vodostaj Dunava, zaključak je kako se od travnja kreće oko višegodišnjih minimuma, a sve je kulminiralo u srpnju, od kada je po metar-dva ispod krivulje na grafikonu koja označava najniže vodostaje. Drugim riječima, dvije trećine godine rijeka je provela ispod praga službene hidrološke suše.

Dunav je, kao i Drava, nekoliko puta rušio povijesne minuse, što je rezultiralo brojnim neuobičajenim pojavama. Zbog iznimno plitke vode promet teretnih brodova i turističkih kruzera bio je potpuno obustavljen ili drastično ograničen tjednima. Brojne barže s teretom danima su stajale blokirane na kritičnim dionicama poput Mohovskog kanala i kod Šarengrada. Ekstremno nizak vodostaj stvorio je ozbiljan pritisak na europski energetski sustav jer je smanjio proizvodnju hidroenergije te ograničio rad pojedinih nuklearnih elektrana koje koriste riječnu vodu za hlađenje. S druge strane, bilo je i zanimljivosti povezanih s povijesnim tajnama. Povlačenje vode otkrilo je goleme pješčane sprudove koji su rijeku učinili neprepoznatljivom. Kod Erduta i Opatovca iz vode su izronili ostaci davno potopljenih brodova, a vidljivima su postale i stare parne skele i tračnica iz 1871. godine.

Dunav kod Batinskog mosta

IVICA GETTO

Nikad toliko dugo

Ako Dunav i Drava nastave opadati, odnosno ako uskoro ne dođe do nešto većeg porasta (što je u idućim danima gotovo nemoguće), stručnjaci i hidrolozi upozoravaju na opasan zimski scenarij.

- Uđe li Dunav u razdoblje jakih zimskih minusa s ovako niskim vodostajem, postoji rizik od brzog formiranja ledenog pokrova na rijeci, što bi moglo izazvati dodatne blokade i štete - ističu.

Stariji Batinarci o Dunavu bi mogli pričati danima, a svi se slažu da je niskog vodostaja bilo, ali nikada nije toliko dugo trajao. Pješačenja do pola Dunava sjeća se Tibor Živić, koji je kao mladić, šezdesetih godina prošlog stoljeća, šetao do pola rijeke.

- Iako je Dunav vrlo ćudljiva rijeka, ranije je postojalo neko nepisano pravilo, uz rijetke iznimke. U proljeće bi nabujao zbog otapanja snijega i leda, a potom se povlačio u svoje korito. Sada je sve drukčije - konstatira.

Tome u prilog govori i podsjetnik na 2024. godinu, kada je Dunav čak tri puta izišao iz korita i poplavio vikend-naselje na Zelenom otoku. Dva puta se to dogodilo tijekom hladnijeg dijela godine, a jednom u rujnu.