ĐAKOVO – Grad Đakovo oglasio se u srijedu priopćenjem za javnost o povijesnom, graditeljskom i svakom drugom značenju Kuće Reichsmann kao jednom od najznačajnijih sačuvanih ostvarenja secesijske arhitekture u gradu, u njegovom samom centru, u Ulici pape Ivana Pavla II. Iza njezinog pročelja krije se povijest koja obuhvaća više naraštaja đakovačkih trgovaca, razvoj građanskog života, gospodarski uspon, ali i tragične sudbine koje su obilježile 20. st., a o čemu govori Mateo Dragičević, povjesničar i kustos Kulturno-povijesne i Zbirke Domovinskog rata Muzeja Đakovštine.

Vraćajući se u povijest prije nastanka same građevine, ističe 1886, kada trgovac Jakob Reichsmann sa suprugom kupuju nekretnine koje su tu do tada bile i to za 17.000 forinti. Obitelj Reichsmann pripadala je trgovačkom sloju koji je imao važnu ulogu u gospodarskom razvoju Đakova. Njihova djelatnost nije bila ograničena samo na lokalnu trgovinu, nego je uključivala i proizvodnju te izvoz proizvoda izvan gradskih granica. Današnja Kuća Reichsmann nastala je nakon velikog požara koji je 26. veljače 1915. zahvatio tadašnje građevine na ovom prostoru. Na njihovu je mjestu tijekom 1915. i 1916. podignuta nova kuća, čiji je osnovni arhitektonski oblik sačuvan do danas. O tim događajima svjedoče i natpisi u ulaznom prostoru građevine: "Požar-26-II-1915" i "Sagradjeno 1915-1916".

Prema Dragičevićevu povijesnom prikazu temeljenom na lokalnoj dostupnoj literaturi, upravo je ta građevina vrijedan primjer razvoja građanske arhitekture Đakova početkom 20. st. Njezino reprezentativno secesijsko pročelje odlikuju istaknuti rizaliti, razvedeno krovište, geometrijski i biljni ukrasi te bogato oblikovani arhitektonski detalji. U stručnoj literaturi kao mogući projektanti spominju se Viktor Axmann i njegov suradnik Ivan Domes, no autorstvo projekta nije pouzdano utvrđeno. Iza reprezentativnoga uličnog pročelja nalazili su se gospodarski prostori i skladišta. Kuća je istodobno predstavljala obiteljski dom, poslovni prostor i mjesto odvijanja trgovačke djelatnosti.

Jedno od posebno zanimljivih poglavlja njezine povijesti vezano je uz Strossmayerovu šljivovicu, proizvod koji je svojedobno pronalazio kupce i izvan Đakova. Trgovačko poduzeće "D. Reichsmanna sin" bavilo se trgovinom mješovitom robom, proizvodnjom rakije i izvozom Strossmayerove šljivovice. O trgovačkim kapacitetima obitelji Reichsmann najbolje govori procijenjena količina prodane šljivovice koja je iznosila 10 000-15 000 l/god. Obitelj Reichsmann tako je bila dijelom širega procesa gospodarskog razvoja i modernizacije grada.

No, povijest ove kuće ne može se odvojiti ni od sudbine židovske zajednice u Đakovu, čiji su pripadnici desetljećima sudjelovali u oblikovanju gospodarskog i društvenog života grada. Tijekom II. svj. rata, u vrijeme NDH, obitelj Reichsmann bila je pogođena progonima i oduzimanjem imovine. Povijesni dokumenti potvrđuju da je trgovačko poduzeće "D. Reichsmanna sin" 1942. oduzeto dotadašnjem vlasniku i preneseno na NDH. Prema podacima Židovskoga biografskog leksikona, Dane Reichsmann i supruga stradali su u Auschwitzu. Iako Muzej Đakovštine trenutačno ne raspolaže izvornom dokumentacijom kojom bi se navedeni podatak mogao neovisno potvrditi, takav se navod može promatrati u kontekstu sustavnog progona i stradanja židovskog stanovništva u II. svj. ratu, osobito u vrijeme NDH. No, za konačnu potvrdu okolnosti njihove smrti potrebna su dodatna arhivska istraživanja

-Upravo ta tragična povijest, uz gospodarski doprinos obitelji, Kući Reichsmann daje i posebno memorijalno značenje. Ona ostaje materijalno svjedočanstvo prisutnosti židovske zajednice u Đakovu, njezina doprinosa razvoju grada, ali i progona koji su tijekom II. svj. rata obilježili sudbine brojnih obitelji – navodi se.

Nakon rata, zgrada je nastavila imati važnu ulogu u trgovačkom životu Đakova – koristili su ju, uz ostale, Velepromet i kasnije Trgopromet, u pojedinim dijelovima i društvene organizacije, a bili su tu i razni poslovni sadržaji.

Danas je pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro RH, upisano u Registar kulturnih dobara. S obzirom na svoj arhitektonski, povijesni, gospodarski i drugi značaj, zauzima posebno mjesto u povijesnoj i kulturnoj baštini Đakova. Njezina priča istodobno je priča o razvoju grada, njegovim stanovnicima, poduzetničkom duhu, gospodarskim uspjesima i teškim povijesnim iskustvima. Upravo u toj povezanosti arhitekture, ljudi i događaja sadržana je njezina trajna vrijednost za povijesno pamćenje i identitet Đakova – navodi se.