Batinski most
Batinskom su mostu 52 godine: Vozači tvrde kako je u lošem stanju, Hrvatske ceste kažu da nosivost zadovoljava potrebe
BATINA
Već se duže vrijeme priča o prilično gustom prometu 20-ak kilometara dugom državnom cestom DC212, čiji je početak križanje s državnom cestom D7 između Belog Manastira i Kozarca, kraj Granični prijelaz Batina na Dunavu, a koja prolazi južnim padinama Banske kose te povezuje naselja Karanac, Kneževi Vinogradi, Suza, Zmajevac i Batina.
U istu priču ulazi i batinski most na Dunavu, koji je, prema nekim tvrdnjama, u lošem stanju. Nedavno je o toj problematici govorio Vedran Kramarić, načelnik Općine Kneževi Vinogradi, koji je istaknuo kako je završetkom izgradnje baranjskog dijela autoceste A5 kamionski promet kroz sela u njegovoj općini poprilično povećan, jer je to prijevoznicima iz Srbije i nekih drugih dijelova istočne Europe najbliži spoj na autocestu. Naglasio je učestale prijave stanovnika Zmajevca, Suze i Kneževih Vinograda koji se žale na sve veća oštećenja svojih obiteljskih domova smještenih uz prometnicu. Istaknuo je i gužve na takozvanoj tenkovskoj cesti izazvane kolonama kamiona koji čekaju na prijelaz u Srbiju (što često kulminira hrpama otpada uz cestu).
U konačnici, dodao je kako je batinski most u prilično lošem stanju. Na asfaltni sloj prometnice na mostu požalili su nam se i neki vozači osobnih automobila. Cijelu je problematiku prezentirao potpredsjedniku Vlade RH, ministru mora, prometa i infrastrukture, Olegu Butkoviću te direktoru Hrvatskih cesta Ivici Budimiru, a na sastanku je bio i saborski zastupnik Stipan Šašlin, bivši dugogodišnji načelnik Općine Draž.
- Moram priznati da se ne sjećam da je obnavljana konstrukcija batinskog mosta. Nagriza ju hrđa, a i golim se okom vidi da obojena nije dugo, ako je ikada nakon gradnje to i učinjeno - govori Šašlin, potvrđujući da bi vrlo brzo Butković i Budimir trebali doći u Baranju i osobno se uvjeriti u navedeno, točnije u potrebu izgradnje obilaznice oko Zmajevca, Suze i Kneževih Vinograda uz lateralni kanal.
Kakva je situacija s batinskim mostom, zapitali smo Hrvatske ceste.
“Batinski most, sukladno posljednjem specijalističkom pregledu, zadovoljava zahtjeve nosivosti, odnosno nosivost mosta zadovoljava potrebe trenutačnog prometnog opterećenja. Isti se zasad održava u sklopu redovnitog održavanja, barem što se hrvatskog dijela mosta tiče", ističu u Hrvatskim cestama, naglašavajući kako je za hrvatski dio mosta (sredina plovnog puta) odgovorna Republika Hrvatska, dok je za srpski dio mosta (od sredine plovnog puta do GP Bezdan) odgovorna Republika Srbija.
Odgovarajući na upit o gustoći prometa, istaknuli su kako za sam most nemaju podatke te kako je prosječni godišnji dnevni promet na državnoj cesti DC212 koja vodi prema GP-u Batina - Bezdan ispod 3000 vozila u oba smjera, od čega je 30-ak posto teški teretni promet. Prema javno dostupnim podacima, batinski most dug je 638 metara i leži na jedanaest betonskih stupova. Glavni plovidbeni otvor širok je 169 metara. Ukupna mu je širina 11,20 metara, širina kolnika je 7,5 metara, a sa svake strane su pješačke staze široke 1,75 metara. U njega je ugrađeno 2008 tona čelika, 8000 prostornih metara betona i 320 tona betonskog željeza u armaturama. Kamen temeljac postavljen je 9. svibnja 1972., a most je otvoren 10. studenoga 1974. Ukupna vrijednost mosta, zajedno s pristupnim putovima, procjenjivala se na tadašnjih 10,5 milijardi dinara. Sredstva su osigurale općine Sombor i Beli Manastir, uz osiguranje kredita. Projektirala ga je i gradila beogradska Mostogradnja, dok je čeličnu konstrukciju izradio mađarski Ganzmavag. Dobio je naziv po 51. Vojvođanskoj diviziji.
