ŽUPANJA

Fiskalno je izravnanje jedan od ključnih instrumenata kojim država pomaže slabije razvijena područja i nastoji ublažiti nejednakosti i razlike u financijskim mogućnostima hrvatskih gradova i općina. Dok pojedine lokalne jedinice raspolažu snažnim gospodarstvom, razvijenim poduzetništvom i stabilnim prihodima, druge se suočavaju s ograničenim proračunskim mogućnostima, depopulacijom, starenjem stanovništva i slabijom gospodarskom aktivnošću. Iznos državne pomoći ovisi o broju stanovnika i ostvarenim poreznim prihodima na njihovim područjima.

Optimalan iznos

Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave definirano je da općinama, gradovima i županijama čiji je petogodišnji prosjek prihoda od poreza na dohodak po stanovniku manji od petogodišnjeg nacionalnog prosjeka i utvrđene referentne vrijednosti razliku pokriva država. Utvrđena referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda za 2027. iznosi 699,84 eura za općine, 686,33 eura za gradove i 115,32 eura za županije. Potpredsjednik Vlade RH i ministar financija Tomislav Ćorić donio je krajem rujna odluku o udjelu sredstava za pojedinu općinu, grad i županiju u ukupnim sredstvima fiskalnog izravnanja čiji će konačan iznos biti utvrđen usvajanjem državnog proračuna za 2027. Iz tablice koju je objavilo Ministarstvo financija vidljivo je da je optimalan iznos sredstava za gradove i općine 475.598.181 eura, pa bi, prema izračunu, na područje županjske Posavine trebalo stići gotovo 12,7 milijuna eura. Proračun Grada Županje podebljao bi se za približno 2,1 milijun eura, a znatna bi se sredstva slila i u općinske blagajne. Babina Greda dobila bi približno 1,56 milijuna eura, Bošnjaci i Cerna približno 1,44 milijuna eura, a proračun Općine Drenovci bio bi osnažen s 1,8 milijuna eura. Gradište bi dobilo 980.000, Gunja 1,47 milijuna eura, Općina Vrbanja milijun eura, a Štitar 865.000 eura. Lokalni čelnici već znaju da će konačni iznosi pomoći za 2027. biti znatno niži. I dosadašnjih su godina prilikom izrade i usvajanja državnog proračuna sredstva fiskalnog izravnanja osjetno rezana u odnosu prema optimalnom iznosu.

Traže dio PDV-a

Fiskalno je izravnanje mnogim općinama jako važan izvor prihoda i temelj normalnog funkcioniranja koji im omogućuje financijski pratiti sve potrebe u lokalnoj zajednici, osiguravati vlastite udjele za sufinanciranje projekata, a velik dio toga novca na različite načine vraćaju i građanima. Općina Vrbanja mjesečno dobiva 50.000 eura. Načelnik Velimir Redl potvrđuje da im ta sredstva dobro dođu za pokrivanje rashoda i dodaje da bi bilo dobro kada bi se išlo u smjeru povećanja, što bi im puno značilo jer potrebe su sve veće.

Načelnik Babine Grede Josip Krnić priznaje da bi bio mnogo sretniji kada bi im država dala povrat dijela uplata od privatnih investicija na njihovu području. “Da je pravednija i bolja raspodjela poreznih sredstava kada se radi o velikim privatnim investicijama, i da nam se samo 10 posto PDV-a vratilo u proračun, ne bi nam ni trebalo fiskalno izravnanje. Napravili smo elektranu, sušare, staklenike, i na svaku je investiciju 25 posto PDV-a otišlo državi, a samo je elektrana koštala 55 milijuna eura. Tada bi se najbolje vidjelo koliko je tko sposoban funkcionirati bez državne pomoći i europskih fondova”, zaključuje. Dodaje da bi se svaki načelnik još jače borio za privlačenje privatnog investitora koji želi uložiti novac. Podsjeća da su pred Babinom Gredom privatna ulaganja vezana uz korištenje geotermalnog potencijala vrijedna čak 250 milijuna eura i dodaje bi povrat i pet posto od uplaćenog PDV-a za Općinu bio velik prihod.

“Na jednoj strani dobivaš pomoć, a s druge ti se uzima. Mislim da bi se na svemu tome trebalo najozbiljnije poraditi za boljitak svih građana RH”, zaključio je.