Književne priče koje bi mogle postati turistički hit Slavonije
VINKOVCI
U rodnoj spomen-kući Ivana Kozarca na Krnjašu, uz Bosut, održan je 11. znanstveno-stručni skup u sklopu projekta "Knjiški Krnjaš", koji okuplja stručnjake radi valorizacije bogate kulturne baštine istoka Hrvatske. Ovogodišnja središnja tema skupa "Kulturni turizam u Slavoniji, Srijemu i Baranji" bila je književni turizam, podvrsta kulturnog turizma koja kroz književne tekstove oživljava materijalnu i nematerijalnu baštinu te nudi rješenja za konkretne turističke proizvode.
Projekt već više od desetljeća uspješno vodi dr. sc. Anica Bilić, upraviteljica Centra za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima. Ona podsjeća na potencijal spomen-kuće i cijelog krnjaškog sokaka, koji se temelji na kontinuitetu života dugom 8200 godina, tradicijskoj kulturi graničarskog Šokca te književnom nasljeđu Ivana Kozarca.
- Autor je "Đuke Begovića", neobuzdanog bećara, i zapravo se narativ o stereotipu raspojasane Slavonije može upotrijebiti u turističke svrhe. I sve što se uz taj stereotip veže može se pretvoriti u kulturno-turistički proizvod, kroz gastroponudu, kroz tradicijsku glazbu, skupa sa spomenikom. Veliku spomeničku baštinu ima i sam Krnjaš kroz spomenik Marije i Ivana Kozarca, rad Dejana Durakovića, i spomenik Josipu Kozarcu iz 1958. godine koji je načinio Vanja Radauš, što daje veliki spomenički potencijal u kulturnom turizmu – pojašnjava Bilić i ističe kako je Bosut vrlo značajan zbog kontinuiteta života i svih poznatih arheoloških iskopina koje ga potvrđuju. Zanimljive su to priče koje se u Vinkovcima ne moraju izmišljati - one nisu fikcija, nego stvarnost, i to treba iskoristiti.
Na skupu su predstavljeni i drugi uspješni primjeri iz regije, poput projekta Dinka Župana o Matiji Petru Katančiću u Valpovu, Hrvoje Mesić izlagao je o tradicijskoj kulturi i pripovijetki Antuna Matasovića, Vlasta Novinc o Vukovaru i Vučedolu kroz tekstove Pavla Pavličića i Dragutina Tadijanovića, Martina Kelava o Vinkovčkim jesenima, a Janja Juzbašić o potencijalu šokačkih stanova.
Uz vinkovačke teme, skup je otvorio i pitanje književne topografije i turističkog potencijala grada Osijeka. Prof. dr. sc. Marica Lijović, redovita profesorica Filozofskog fakulteta u Osijeku, u svom je izlaganju upozorila na nepravedno zapostavljenu osječku književnicu Vilmu Vukelić, čija djela “Tragovi prošlosti” (memoari) i “U stiješnjenim granicama” (kronika) detaljno prate povijest i svakodnevicu osječkih ulica s kraja 19. i početka 20. stoljeća.
