Uoči Dana grada Donjeg Miholjca, koji se obilježava 29. rujna, na blagdan svetog Mihaela Arkanđela, razgovarali smo s njegovim gradonačelnikom Draženom Trcovićem, koji je tu dužnost preuzeo u lipnju 2025., nakon što mu je u drugom krugu izbora povjerenje dalo 68 posto njegovih sugrađana. "Realizacija, a ne priče" slogan je pod kojim je ušao u izbore taj inženjer građevinarstva, pa smo ga 15 mjeseci poslije zamolili da se osvrne na projekte koje je Grad realizirao u tom razdoblju, kao i na one buduće, koji će Donjomiholjčanima dodatno unaprijediti kvalitetu života ili one koji su ga napustili zbog egzistencijalnih razloga motivirati na povratak u svoj rodni grad.

BRUNO JOBST

Donji Miholjac slavi Dan grada. Kada se osvrnete na proteklih 15 mjeseci, što biste izdvojili kao najvažnije što je Grad učinio za građane?

- Najprije bih svim svojim sugrađankama i sugrađanima želio čestitati dan grada i našeg sveca zaštitnika, sv. Mihaela Arkanđela. Što se tiče učinjenog, kako to već biva, kada novi gradonačelnici i načelnici dođu na svoje funkcije, najprije moraju ispuniti ugovorne obveze koje su zatekli. Mi tu imamo nekoliko značajnih projekata, a to su, primjerice, gradska tržnica, za koju ne bih htio licitirati točan datum otvaranja jer sam već nekoliko puta dobivao informacije koje se na kraju nisu pokazale točnima, ali mogu reći da su završna ispitivanja pri kraju i ovoga tjedna očekujemo obilazak nadzornog inženjera, koji će vidjeti treba li eventualno popraviti još neke sitnice, a potom i tehnički pregled i otvaranje tržnice. Drugi projekt koji bih istaknuo izgradnja je biciklističkih staza u Vukovarskoj i Harambašićevoj ulici, s tim što je u Vukovarskoj rekonstruirana i pješačka staza te posađen drvored u vrijednosti iznad 100.000 eura. Tu je i rekonstrukcija Ulice I. G. Kovačića, gdje smo u prvoj fazi imali rekonstrukciju vodovoda i odvodnje, a poslije prometnih površina s nogostupom i premještanjem javne rasvjete. Zatim imamo dva kapitalna projekta, a to su energetska obnova zgrada u Vukovarskoj 7 i 9. Prostorima na broju 9 koristile su se naše udruge, a na broju 7 institucije s nacionalne razine, i te su investicije stajale više od 1,2 milijuna eura. Uskoro slijedi izgradnja društvenog doma u Podravcima Podgajskim, koju još nismo započeli samo zbog rekonstrukcije državne ceste DC34, a prošloga tjedna otvorili smo dječji vrtić u Rakitovici, što je još jedan naslijeđen projekt, a vrijedan je više od 1,8 milijuna eura. Sve su to financijski vrlo zahtjevni projekti, a sve skupa u proteklih 15 mjeseci Grad je za njih osigurao 3,5 milijuna eura, što za naš proračun nije mali iznos.

Projekt za novi stadion

Koje nove projekte vezane uz unaprijeđenje kvalitete života mogu očekivati vaši sugrađani?

- To je svakako uređenje središta Donjeg Miholjca uređenjem parka i kinodvorane. Imamo i projekt za novi stadion, za koji sam mišljenja da ga treba drukčije koncipirati, podijeliti ga u faze, isključivo kako bismo mogli povući što više financijskih sredstava, jer ovako kako je sada koncipiran, nikada nećemo doći do sredstava koja će nam, uz naše kapacitete, biti dovoljna da odjednom izgradimo stadion, i zato ćemo ga vjerojatno dati preprojektirati i prilagoditi našim potrebama i trenutnim uvjetima u Miholjcu. Uz Basaričekovu i Šenoinu ulicu, radit ćemo rekonstrukciju još sigurno dvije prometnice koje su značajne, a sada su potkapacitirane s obzirom na promet i broj djece. Tu prije svega mislim na sigurnost i kvalitetu života u Donjem Miholjcu.

BRUNO JOBST

Što činite kako biste privukli nove investicije i gospodarstvenike?

- Potporu gospodarstvu pružamo dajuće već sada povoljne parcele u industrijskoj zoni, a one će biti još povoljnijima, ali uz nešto rigoroznije uvjete u kontekstu obaveza onih koji će ih zauzeti. Naime, želimo da ih zaista i izgrade kako bismo postigli željeni efekt, a to je zapošljavanje ljudi na našem području. Kako su naše parcele u Industrijskoj zoni trenutno prevelike, planiramo ih projektirati na manje, jer nema svatko potrebu za parcelama od 10 do 12 tisuća četvornih metara, ako će graditi objekt od 200-300 ili 500 četvornih metara, a to su objekti u kojima može savršeno funkcionirati nekakav obrt ili usluga koja će zapošljavati nekoliko ljudi. Cilj nam je, dakle, što racionalnije i efektnije iskoristiti taj prostor, jer ako na 10.000 četvornih metara imate nekoliko zaposlenih, onda efekt koji želimo izostaje, s obzirom na naša ulaganja u industrijsku zonu. Svakako ćemo osluškivati potrebe poduzetnika i prilagoditi im se.

Koliko su vam u razvojnim planovima važna prigradska naselja i što njihovi stanovnici mogu očekivati u idućim godinama?

- Svakako su nam jednako važna kao i sam grad. U tijeku je aglomeracija Sveti Đurađ, odnosno izgradnja sanitarno-fekalne odvodnje za naselja Sveti Đurađ i Podgajci Podravski, vrijedna 4,5 milijuna eura. Grad tu participira s 585.000, s time što je u mom mandatu samo za taj projekt izdvojeno više od 380.000 eura gradskih financija. Kanalizacija je standard koji ne smije izostajati u 21. stoljeću, ne možemo danas očekivati, ako se mogu slobodnije izraziti, da netko ispumpava svoju septičku jamu na kraju bašče. Osim za kvalitetu života moramo stvoriti i uvjete za razvoj obrtništva ili manje proizvodnje u tim selima, jer nije moguće išta ozbiljno raditi ako ne postoji odvodnja. Nadalje, nakon izmjene dokumentacije za aglomeraciju Rakitovica, Miholjevački Poreč, Golinci, Radikovci, do kraja godine očekujemo odgovor Hrvatskih voda, nadamo se, pozitivan, kojim bismo i ondje riješili odvodnju, čime bi cijelo područje Grada Donjeg Miholjca bilo pokriveno kanalizacijskom mrežom. Tu su i neki društveni sadržaji koje ćemo morati obnoviti, kao što su društveni domovi u Golincima i Rakitovici. Mišljenja sam da ondje trebamo ići s novim objektima, jer postojeći su stari 70-80 godina. Više sam za rješenje da se odjednom napravi pošteno nego da stalno ulažemo pomalo. Primjerice, u društveni dom u Rakitovici u posljednjih osam godina uloženo je oko 150.000 eura, a još uvijek je vlaga do stropa, još uvijek nije riješeno ništa. Ajmo to presjeći, ako treba podijeliti izgradnju na dvije faze, ali da napravimo kako je red, pa da sljedećih desetljeća imamo prostor kakav to mjesto zaslužuje, jer u manjim mjestima društveni su domovi centri zbivanja. Tu moram priznati kako sam očekivato da će sve ići fluidnije, brže, imao sam puno ideja, imam ih i danas, međutim, morali smo poštovati ugovore koji su potpisani prije kako ne bismo doveli Grad u financijske probleme. Nitko nije vječan, pa tako ni ja, i ne želim da onaj tko će doći nakon mene mora godinama isplaćivati dugove koje bih ja eventualno stvorio. Želimo racionalno gospodariti javnim resursima, a za to sam i dobio povjerenje građana.

Poželjno mjesto za život

Znamo da je demografija jedna od bolnih točaka Slavonije. Kako planirate stati na kraj negativnim trendovima, odnosno što činite kako biste zadržali mlade obitelji i privukli nove?

- Imali smo, nažalost, negativan demografski status proteklih pet godina. Ako vam kažem da je 2021. godine u Donjem Miholjcu rođeno 65 djece, a prošle godine 47, onda je jasno kakav je to pad, s tim što ni te 2021. godine broj rođene djece nije bio velik, a sada je još manji. Do sada u ovoj godini imamo 42 rođenih, pa se nadamo kako će ona završiti s većim brojem rođenih nego prošla godina. Vezano uz vaše pitanje, za mlade obitelji imamo mjeru kojom izdvajamo 97.000 eura za njihovo stambeno zbrinjavanje, za kupnju, rekonstrukciju ili obnovu stambenog prostora. Osim toga, svakako nam je namjera osigurati prostor gdje bismo mladim obiteljima po povoljnim uvjetima davali parcele za gradnju obiteljskih kuća. Tu bih dodao da smo s Ministarstvom graditeljstva potpisali ugovor za gradnju zgrade sa šest stanova, upravo za priuštivo stanovanje, u Vukovarskoj 3, odmah iza dvorca, gdje bi uskoro trebalo početi rušenje starog objekta. I Osječko-baranjska županija ima svoj projekt za gradnju obiteljskih kuća i stanova za mlade obitelji, u koji se planiramo uključiti. Što se tiče povratka, infomacije s terena kažu nam da ljudi dolaze, još uvijek stidljivim koracima, ali vraćaju se. Zbog raznih razloga. Neki su uspjeli dovoljno uštedjeti da si mogu riješiti stambeni status ovdje u Donjem Miholjcu, a rekao bih da ni financijske prilike na Zapadu nisu toliko bolje koliko su nekada bile. Osim toga, na Zapadu se događa i sve veći udar na tradicionalne vrijednosti, što dijelu naših ljudi ne odgovara, pa se i zbog toga vraćaju. Osobno znam za jedan upravo takav primjer.

Dan grada nije prilika samo za razgovor o projektima nego i o tome kakav grad želite za deset ili dvadeset godina. Kako zamišljate Donji Miholjac u budućnosti?

- Optimističan sam. Unatoč nekim negativnim trendovima i situacijama koje nam nisu išle na ruku, vidim ga kao poželjno mjesto za život. Miholjac ima svoj šarm i svoje čari. Naravno da ljudi žele što više sadržaja u svome gradu, ali mi imamo jednu blagodat koju nema svaki grad, a to je sigurnost. Svi se ovdje međusobno poznajemo, sva djeca koja to žele mogu pješice doći do škole, tu je i policija, koja na većini raskrižja pazi na njih. To je blagodat koju veliki zapadni gradovi nemaju, ali i nešto što treba čuvati. Uz obnovu prometnica do većih centara kao što je Osijek moći ćemo doći za 40-45 minuta. Zidovi, nogostupi, ceste, nešto su što je potrebno, ali i zakonska obveza, no moramo biti svjesni da grad u prvom redu čine ljudi i stoga će nam fokus biti na njima. Pokušat ćemo ih vratiti i osigurati sve one elemente koje jedinice lokalne samouprave i trebaju osiguravati, za otvaranje gospodarskih aktivnosti, obrta, poljoprivrede, a onda im pomoći da imaju što povoljnije uvjete za život.