Uskoro kreće gradnja belomanastirske vojarne, prvi vojnici stižu početkom 2028. godine, a za njima i ročnicie
IVICA GETTO
MORH:

Uskoro kreće gradnja belomanastirske vojarne, prvi vojnici stižu početkom 2028. godine, a za njima i ročnicie

Nakon završetka svih radova u belomanastirskoj vojarni trebalo bi boraviti između 600 i 800 vojnika

BELI MANASTIR

Početak izgradnje belomanastirske vojarne planiran je za listopad ove godine, a radovi bi trebali biti završeni sljedeće godine. Tvrde tako u Ministarstvu obrane RH, naglašavajući kako je pokrenuto ugovaranje radova na izgradnji vanjske infrastrukture vojarne te kako je odabran izvođač radova.

Važno za Baranju

“Potpisivanje ugovora planirano je nakon ishođenja suglasnosti Ministarstva financija za višegodišnje financiranje", ističu u MORH-u, nastavljajući kako, prema Planu razvoja, prva faza projekta uključuje ostvarivanje uvjeta za život i rad do 200 pripadnika Oružanih snaga RH, a procijenjena vrijednost iznosi 23,5 milijuna eura (uključen PDV). Druga faza projekta uključuje ostvarivanje uvjeta za život i rad 600 - 800 pripadnika Oružanih snaga RH, a procijenjena vrijednost iznosi 29,70 milijuna eura (uključen PDV).

“Ostvarivanje uvjeta smještaja i rada za 200 pripadnika Oružanih snaga RH nakon završetka svih radova prve faze planirano je početkom 2028., a za 600 - 800 pripadnika Oružanih snaga ostvarivanje uvjeta smještaja i rada planirano je za drugu polovinu 2028., nakon završetka druge faze projekta", objašnjavaju u MORH-u, dodajući kako je za smještaj ročnika predviđena jedna smještajna građevina u drugoj fazi. Nema sumnje kako je, uz energetsku obnovu višestambenih zgrada, obnova vojarne u Belom Manastiru jedna od kapitalnijih državnih investicija u tom dijelu RH - Belom Manastiru i Baranji. Ta obnova ujedno znači i povratak Hrvatske vojske, što si je još prilikom preuzimanja ministarske dužnosti među prioritete uvrstio ministar obrane Ivan Anušić. Naglasio je kako ovo nije samo pitanje infrastrukture nego i sigurnosti te ravnomjernog razvoja Hrvatske.

Važno je istaknuti, naglašavali su iz MORH-a, kako je povratak HV-a u vojarnu u Belom Manastiru iznimno važan u obrambenom, sigurnosnom i političkom smislu, jer na cijelom području Baranje ne postoji ni jedan aktivni vojni objekt. Radovi na rušenju tamošnjih objekata počeli su u ljeto 2025., a nešto više od pola godine poslije, vojarna je "poravnana sa zemljom" i čeka se prvi novi zahvat.

Plan razvoja

Plan razvoja vojarne usklađen je s izmijenjenim zahtjevima korisnika, procjenom financijskog okvira i dinamikom te projektima uklanjanja devastiranih građevina. Tijekom i nakon rušenja objekata u vojarni kuloari su se pitali je li bilo nužno rušenje najnovijeg objekta, koji je, doduše, izgrađen još uoči Domovinskog rata, a djelomično obnovljen u vrijeme migrantske krize. "Radi se o građevini koju je izgradila bivša JNA - tipski objekt 'Ribnica'. Uklonjen je zbog lošeg i devastiranog stanja s obzirom na to da je bio napušten od 2011. te jer je isplativija izgradnja nove i trajnije građevine koja će udovoljavati svim zahtjevima Oružanih snaga RH nego ulaganje u rekonstrukciju i adaptaciju neodgovarajućeg i dotrajalog objekta", odgovorili su proljetos iz MORH-a.

Prvi koraci k povratku HV-a u tu vojarnu napravljeni su u studenom 2024., kada je bila primopredaja tih nekretnina predstavnicima MORH-a, a dotadašnjim korisnicima - DVD-u Beli Manastir i GD-u Crvenog križa pronađen je privremeni smještaj. Do tada je vojarna bila u nadležnosti Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, s kojim je ugovor o najmu Grad potpisao 2020., u studenome. 

KOMPLEKS NA 68.000 KVADRATA

Kompleks se prostire na više od 68.000 četvornih metara, a u njegovu je sklopu bilo 20-ak objekata. Prije Domovinskog rata u “Kasarni ‘Kosta Nađ’” boravili su pripadnici graničnih postrojbi tadašnje JNA, a u njoj je bio i veliki centar za obuku vojnih pasa. Tijekom okupacije ondje su bili pripadnici UNPROFOR-a. Nakratko ih je, nakon mirne reintegracije, zamijenila manja postrojba HV-a. Dugo vojarna nije koristila ničemu, osim za zbrinjavanje emigranata i pasa iz poplavljene Posavine. O povratku HV-a u nju razmišlja se već više od dva i pol desetljeća, a bilo je i ideja o njezinoj prenamjeni u dom za starije, poduzetnički inkubator... Interesa stranih ili domaćih investitora te gospodarstvenika za Brownfield investicije nije bilo, prvenstveno zbog veličine parcele. Ista problematika priječila je projektnu provedbu ideja Grada Belog Manastira na aplikaciju projekata financiranih iz EU-a s obzirom na udjele sufinanciranja.