Slobodan Stanković
Baranjski kulen iz Branjina Vrha “top” je proizvod, u pet godina proizvedeno je više od 10.000 kilograma
Dobro je poznato da svinja za kulen mora biti starija od godinu dana i teška više od 200 kilograma
BRANJIN VRH
Prije pet godina u belomanastirskom prigradskom naselju Branjinu Vrhu otvorena je Kuća baranjskog kulena. Izgrađena je u sklopu istoimenog projekta u sklopu Intervencijskog plana Grada Belog Manastira i Općine Darda. Vrijednost joj je veća od 1,6 milijuna eura, a nastala je na inicijativu članova Udruge Baranjski kulen.
U sklopu projekta izvedeni su radovi rekonstrukcije stare kuće u Branjinu Vrhu, a jedan od zadataka bio je sačuvati izvorni izgled objekta, u kojem je smješten prezentacijski prostor. Provedeno je i opremanje objekta, tako da je u dvorištu sagrađen proizvodni pogon sa svom potrebnom, vrhunskom tehnološkom, opremom za proizvodnju tradicionalnog baranjskog kulena, ali u skladu sa svim suvremenim standardima.
Kvaliteta i marketing
U pogonu je pet proizvodnih pogona s najsuvremenijom opremom (strojevi za mljevenje, punjenje i sušenje te zriobu kulena) i kontroliranim uvjetima, a godišnji kapacitet svakoga nešto je veći od 2,5 tona kulena. Jedan od najmoprimaca pogona je Slobodan Stanković, vlasnik OPG-a Stanković, koji je prostorom više nego zadovoljan.
- Sigurno je da nam Kuća baranjskog kulena puno znači. Dobili smo na kvaliteti i marketingu. Uvjeti i oprema su zadnja riječ tehnike, počevši od hladnjača za prijam mesa odnosno rasijecanje s temperaturama od 8 do 12 stupnjeva pa sve do pušnica i komora za zrenje. Možemo proizvoditi cijele godine, a jako je važno što to ne činimo samo sezonski, te je roba uvijek svježa - priča Stanković, pohvaljujući i prezentacijski prostor u kojem se posjetitelji mogu upoznati s tamošnjim proizvodima, u prvom redu s baranjskim kulenom, ali i s kulenovim sekama, kobasicama, šunkama i slaninama.
Naglašava kako je proizvodnja kulena nakon preseljenja u Kuću trostruko veća, a kvaliteta je iznimna, što potvrđuju i brojne nagrade s različitih domaćih i ocjenjivanja u inozemstvu, poput Plakete za iznimnu kvalitetu suhomesnatih proizvoda, koju je Stanković osvojio nakon superanalize na ovogodišnjem novosadskim sajmu. Proizvodi iz Branjina Vrha završavaju diljem Hrvatske, a zanimljivo je da po njih stižu i Mađari, odnosno Vojvođani, unatoč tomu što je s lijeve strane Dunava mnogo više registriranih proizvođača, a cijene su niže od ovdašnjih 45 eura, koliko baranjski proizvođači traže za kilogram ove delicije.
Od početka rada Kuće baranjskog kulena nizale su se različite nepogode. Najprije pandemija korone, a potom afrička svinjska kuga. Neko vrijeme u Kući zbog ASK-a nije bilo nikakvih aktivnosti, ali s popuštanjem mjera cijela se priča polako vraća u kolotečinu.
Teške svinje
- Što se naše budućnosti tiče, bilo bi idealno kada bi se u Baranji osnovala udruga proizvođača teških svinja, čiji bi članovi, uz prikladnu cijenu, tovili svinje za naše potrebe. Dobro je poznato da svinja za kulen mora biti starija od godinu dana i teška više od 200 kilograma. Meni, osobno, godišnje treba približno 150 takvih svinja - objašnjava, nastavljajući kako i država mora nešto učiniti, u prvom redu sniziti PDV. U situaciji kakva jest, država od svakog kilograma kulena uzima 11 eura, što je prilično visok iznos. Važno je istaknuti kako je u proteklih pet godina u Kući baranjskog kulena proizvedeno desetak tisuća kilograma baranjskog kulena, te kako u njoj pogone imaju četiri od sedam registriranih baranjskih proizvođača čiji kuleni mogu nositi oznaku zaštićenog zemljopisnog podrijetla EU-a.
