ĐAKOVO

Vlada Republike Hrvatske na svojoj sjednici donijela je Odluku o davanju suglasnosti Gradu Đakovu za zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak u iznosu od 10.156.000 eura. Nakon što je za to kreditno zaduženje zeleno svjetlo dalo Gradsko vijeće 8. lipnja, Grad Đakovo zahtjev je Ministarstvu financija podnio 8. lipnja i nadopunu zahtjeva 10. srpnja.

Rok otplate kredita je deset godina bez počeka, u jednakim mjesečnim ratama, uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 3,33 posto i jednokratnu naknadu za obradu kredita u visini od 0,20 posto od iznosa odobrenog kredita.

Na toj sjednici Gradskog vijeća usvajanjem odluke o kreditnom zaduženju Grada ukinuta je ranija odluka GV-a o podizanju kredita. U oba slučaja vijećnička oporba kritizirala je što će se Grad višegodišnje kreditno zadužiti, da to govori o njegovoj financijskoj, proračunskoj politici, a vladajući su kreditno zaduživanje pojasnili time da se tako planirane kapitalne investicije mogu realizirati u dvije do tri, a bez njega tek za sedam do osam godina.

Kako stoji u Vladinoj Odluci, kreditna sredstva koristit će se za financiranje kapitalnih projekata - izgradnju cesta u Industrijskoj zoni, izgradnju i rekonstrukciju cesta, izgradnju i rekonstrukciju pješačkih i biciklističkih staza i parkirališta, izgradnju, rekonstrukciju i opremanje ostalih građevinskih objekata, energetsku učinkovitost zgrada i javne rasvjete, izgradnju mreže javne rasvjete, ulaganja u sportske objekte i vanjsku rasvjetu katedrale sv. Petra.

Među kapitalnim potrebama na sjednici Gradskog vijeća istaknut je i projekt revitalizacije Strossmayerova perivoja, gradnja dječjeg vrtića u Selcima Đakovačkim, projekt Bajer i dr.

“Radi ostvarenja zaduženja, Grad Đakovo se zadužuje da izradi planove proračunske potrošnje za godine u kojima treba planirati sredstva za otplatu kredita", stoji u Vladinoj Odluci.

Na temelju članaka 120. i 121. Zakona o proračunu, grad, općina i županija mogu se zadužiti za investiciju koja se financira iz njegova proračuna, ali godišnje obveze mogu iznositi najviše 20 posto ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje, umanjenih za prihode iz članka 121. stavka 4. Zakona o proračunu. Nadalje, člankom 121. stavkom 5. istoga Zakona propisano je da se odredbe navedenoga članka ne odnose na zaduživanje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za investicije iz područja unapređenja energetske učinkovitosti.