Kanal koji je trebao donijeti vodu na oranice danas je suh zbog niskog Dunava
Dunav u posljednja dva dana stagnira na povijesno niskom vodostaju, a prognoze hidrologa kažu kako će do ponedjeljka narasti za desetak centimetara, što je ‘’kap u moru’’ u odnosu na njegov višegodišnji kolovoški prosjek.
Dvonamjenski
Problemi zbog niskog vodostaja i nadalje traju kako u njegovu gornjem toku tako i nizvodno. Dio problema vezan je i uz kanalsku mrežu koja koristi dunavsku vodu. Baranjski su kanali već duže vremena suhi, a među njima i lateralni Zmajevac - Kneževi Vinogradi, sastavni dio sustava za navodnjavanje Baranje koji je u rad pušten prije desetak godina. U izgradnju sustava uloženo je tada približno 130 milijuna kuna i, kako je isticano, riječ je bila o najvećem takvom sustavu u Republici Hrvatskoj koji će Baranji mnogo značiti. No ekstremni vremenski uvjeti učinili su svoje. Kanal je suh i u ovom trenutku ne služi ničemu.
- Osnovna funkcija kanala je dvonamjensko korištenje koje podrazumijeva korištenje kanala Kneževi Vinogradi - Zmajevac i reverzibilne crpne stanice Zmajevac za osiguravanje vode u sušnim periodima iz Dunavca, reguliranje vode putem pet ustava na lijevom nasipu lateralnog kanala u otvorenu kanalsku mrežu ukupne duljine preko 180 km te održavanje vodnosti kanala u vrijeme vegetacijskog perioda unutar kanalske mreže zadržavanjem i/ili kontroliranim ispuštanjem te vode hidrotehničkim objektima definiranim na kanalskoj mreži. Crpna stanica je smještena uz dunavski nasip Zmajevac - Kopačevo preko koje se ili ispuštaju ili upuštaju vode u lateralni kanal iz Zmajevačkog dunavca. Zbog niskog vodostaja Dunava nije moguće ni gravitacijsko upuštanje ni crpljenje vode u lateralni kanal te u kanalu trenutačno nema vode - objašnjavaju u Hrvatskim vodama, nastavljajući kako su u ostalim kanalima na području Baranje vodostaji minimalni, a na višim terenima kanali su također suhi. Posljedica je to, dodaju, dugotrajnog razdoblja visokih temperatura i izostanka značajnijih oborina koji su prouzročili izrazito niske vodostaje Drave, Dunava i brojnih drugih vodotoka.
Kanal neiskorišten
No, bez obzira na sušno vrijeme, baranjski lateralni kanal, čini se, barem zasad nije ispunio dio onoga za što je bio namijenjen. Iako je projektiran za navodnjavanje približno 5000 hektara poljoprivrednih površina, do sada ga je koristilo samo Belje.
- Belje navodnjava površinu veličine 6,6 hektara - odgovorili su iz Hrvatskih voda na naš upit koliko se poljoprivrednih površina navodnjava vodom iz tog kanala te je li netko od tamošnjih poljoprivrednika priključen na njega.
Da sustav nije iskorišten koliko bi mogao biti još je 2018. godine isticao generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković, ističući kako poljoprivrednici nisu iskoristili mogućnosti. Podvukao je kako lateralni kanal ipak ima dio svojih funkcija, a to je odvodnja meliorativnih voda, podsjetivši na milijunske štete koje su poljoprivrednici svojevremeno imali zbog poplava u tom dijelu Baranje, tvrdeći kako se tako što više ne bi trebalo dogoditi te kako je kanal spreman prihvatiti sav eventualni višak voda.
O lateralnom kanalu svoje mišljenje imaju baranjski poljoprivrednici. Predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore Petar Pranjić naglašava kako lateralni kanal nikada nije zaživio, bez obzira na to što je država u njega uložila milijune, te kako je cijela priča propala u vodu koje - nema. Govoreći o navodnjavanu u Baranji, kaže kako je ono prava rijetkost te kako oni koji se odlučuju investirati u sustav ostanu kratkih rukava i vode sudske sporove.
- Navodnjavanje iz lateralnog kanala priča je za malu djecu, ne samo kada u Dunavu nema vode. Neka netko javno kaže koliko košta sustav za samo jedan hektar. Od te cifre većini se može samo zavrtjeti u glavi - negoduje poljoprivrednik iz Kotline Zoltan Rajki.
Iz Hrvatskih voda pak poručuju kako mogućnost navodnjavanja u obuhvatu sustava postoji, a poslovna odluka želi li netko ili ne želi navodnjavati poljoprivredne površine - individualna je stvar.
