Povodom Međunarodnog dana lubenice Klaster proizvođača lubenica i povrća Vukovarsko-srijemske županije organizirao je u Soljanima izbor najslađe lubenice u 2026. godini. U tom su selu na istoku županjske Posavine, nadaleko poznatome po lubeničarstvu, početkom srpnja održani Dani lubenica na kojima je zaključeno da je slavonska lubenica vrhunske kvalitete i treba postati prepoznatljiv domaći proizvod. Ocjenjivanje najslađe lubenice organizirano je u okviru tradicionalnog malonogometnog turnira, a gledatelji su za vrijeme izbora mogli i kušati izložene plodove. Mjerenje šećera u lubenici obavlja se Brix metrom kojim se utvrđuje postotak šećera u 100 grama lubenice. Lubenica je zrela i slatka ukoliko se postotak šećera kreće u rasponu od 9 do 12 Brix stupnjeva. Uzorci koji su mjereni u Soljanima imali su od 11 do čak 14 Brix stupnjeva što dovoljno govori o kvaliteti ovogodišnjih lubenica iz Cvelferije i Vukovarsko-srijemske županije. Sve izložene lubenice bile su vrlo slatke, a pobjedničku s postotkom šećera od 14 Brix stupnjeva, koja je ponijela laskaviu titulu "Kraljica slasti 2026." proizveo je OPG Stjepan Ćurdo i predstavlja hibridnu sortu Mirsini. "Stoga, ako kupujete lubenice ovih dana na tržnici ili u nekom trgovačkom centru provjerite gdje su proizvedene i ako su domaće ne morate razmišljati koja je slatka, a koja ne. Domaće su najslađe!", poručuju soljanski proizvođači.

ARHIVA

Sve je to dodatna potvrda i pokazatelj potrebe snažnije promocije i jačanja prepoznatljivosti i brendiranja slavonske lubenice, koja upravo svojom vrhunskom kvalitetom može konkurirati uvoznima. S približno 150 hektara pod ovom kulturom Vukovarsko-srijemska županija vodeća je županija u proizvodnji lubenica u Hrvatskoj. Ove će godine desetak OPG-a iz Soljana i okolnih mjesta na približno 45 hektara proizvesti 3000 tona lubenice. To je, ističe direktor Agro-klastera VSŽ-a Zdenko Podolar, 10 posto ukupne proizvodnje lubenica u RH. Hrvatska godišnje troši 50.000 tona lubenice koja se uzgaja na 600 hektara, a domaća proizvodnja zastupljena s oko 30.000 tona, što otvara velik prostor za povećanje proizvodnje. Prilika je to za slavonske proizvođače koju treba iskoristiti, ne samo za zadovoljavanje domaćih potreba, nego i za izvoz.

USTUPLJENO