U Karancu održana 15. Akademija blata, tradicijski zanati i baranjska gastronomija ponovno u središtu pozornosti
Na nekoliko dana Karanac je opet postao učionica tradicije u kojoj su oživljeni stari zanati, domaći okusi i baranjska baština.
U Ulici zaboravljenog vremena, u Baranjskoj kući, održana je još jedna, 15. Akademija blata - ekološki primjenjiva radionica, čiji je organizator Udruga čuvara starih zanata. I ove je godine, već tradicionalno, Akademija obuhvatila teme koje se odnose na izradu ćerpiča (cigli od blata), stare zanate i autohtonu baranjsku gastronomsku ponudu. Kako se od zemlje, pljeve i slame izrađuju cigle te zidaju krušne odnosno ‘’čergaške’’ peći i štošta drugoga mogli su vidjeti domaći i inozemni gosti.
Organizirali su ove godine ‘’akademci’’ i radionice izrade vučedolskog pletera, sanacije starih i izrade novih zemljanih žbuka, Bušu i golubicu - kiparsku radionicu u kojoj su izrađivali glinene figurice, pokladne maske…, kao i obilazak Muzeja starih zanata te prezentaciju ljetnih baranjskih jela za koje se sastojci mogu naći u krugu od stotinjak metara od mjesta održavanja Akademije.
- Jedan od ciljeva nam je pokazati kako se nekada živjelo na selu. Akademija blata ne traje samo tijekom ovog tjedna. Sada samo nešto intenzivnije radimo ono što radimo cijele godine. Na jednom su mjestu različite faze naših cjelogodišnjih izvedbi kako bi posjetitelji vidjeli ono što ih zanima i eventualno naučili nešto novo, ali i mi od njih. Zato je ova Akademija ekološki primjenjiva radionica - kaže Vladimir Škrobo - Bajo, idejni pokretač ‘’akademske priče’’. Od ovogodišnjih novina, nastavlja, izgrađena je petina zida i krova vučedolske kuće od blata, pruća i slame, koja će u budućnosti služiti kao pozornica.
Dodaje još da su djeca izrađivala i razne glinene predmete, a tema su bile maske za buše. Također, nastavlja, svi zainteresirani mogli su pripremati autohtona jela na otvorenoj vatri, pa se nekoliko dana Karancem širio miris sataraša, pilećeg i paprikaša od pijetla, perkelta, graha u zemljanom loncu, raznih ribljih ‘’varijacija’’ i slično.
Tijekom proteklih godina sklopu Akademije izrađeno je više od 30.000 komada ćerpića. Radili su Karančani, primjerice, baze za bejzbolsko igralište u Zagrebu, a vrhunac svega poziv je iz vukovarskog muzeja, gdje je Škrobo izrađivao presjek Vučedolske kućice. Izgradili su ‘’akademci’’ i četiri blatne kućice veličine po 25 četvornih metara u Sopotu kod Vinkovaca, vjerne replike nekadašnjih kućica iz sopotske kulture… Ne treba zaboraviti ni na činjenicu da je Škrobo već pet godina uključen u projekt osječkog Građevinskog instituta. Podsjeća i na neobičan razlog pokretanja Akademije. Prije 20-ak godina, naime, kada je otvorio restoran, planirao je izgraditi krušnu peć. Danima je tražio cigle, pronašao ih pokisle i s neugodnim mirisima iz staja, pa ih je odlučio sam izraditi.
- I tako, malo-pomalo, cijela je priča o blatu kao građevinskom materijalu, kada sam ju posložio, postala manifestacija - prisjeća se.
O toj raritetnoj, zanimljivoj i poučnoj manifestaciji snimljen je i dokumentarni film, a dio onoga što je u sklopu nje izrađeno stalni je postav Ulice zaboravljenog vremena u Karancu…
