BELI MANASTIR

Kako je nedavno istaknuo potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, tijekom 2023. godine eutanazirano je 37.000 svinja, a lani 16.000, odnosno 57 posto manje.

Dodatno je naveo i da se ove godine očekuju bitno manje brojke, uz naglasak na strogo pridržavanje svih mjera i odgovornost svih svinjogojaca. Od ukupnog broja prošle godine eutaniziranih svinja na Baranju otpada približno 11.000, od čega je 2000 bilo na području ‘’Općine kulina’’ - Jagodnjaka, a nešto više od 9000 komada u beljskoj farmi Sokolovac. Sve je počelo 10. srpnja 2025. u Jagodnjaku, a nastavljeno dan poslije u Bolmanu. Kulminiralo je krajem srpnja, kada je u samo nekoliko dana u toj općini, pod nadzorom veterinarskih inspektora, provedena eutanazija ukupno 1919 svinja u 144 gospodarstva. Epilog je to tadašnje Naredbe o mjerama kontrole za suzbijanje ASK-a u Općini Jagodnjak, čiji je sastavni dio bila odredba o potpunoj zabrani držanja svinja na tom području i njihovu uklanjanju, odnosno eutaniziranju. Mještani (proizvođači) organizirali su i prosvjed ispred veterinarske ambulante na dan predviđenog početka eutanazije, ali je provedba Naredbe ipak počela. Nakon nešto više od godine dana u selo su se počele vraćati svinje, ali ni približno ranijoj brojci.

Farma svinja u Sokolovcu

IVICA GETTO

- Broj proizvođača drastično se smanjio. Neki su smanjili broj svinja, a većina ih je potpuno odustala, posebno oni stariji - kaže Danijela Mihaljević, načelnica Općine Jagodnjak, ističući kako je od nekadašnjih više od 100 proizvođača svinje uzelo njih 20-ak posto. Dodaje kako je obeštećeno samo 30-ak proizvođača, a ostalima su ispisivane razne kazne, pa čak i minorne, zbog čega su ostali bez državnog novca. Obrazlažući razloge odustajanja od uzgoja svinja kaže kako se mnogi pribojavaju nove pojave ASK-a, što se ovih dana i dogodilo. Doduše, nije riječ o Općini Jagodnjak, ni o tako masovnoj pojavi. Kako su izvijestili iz Ministarstva poljoprivrede, ASK je utvrđen na području naselja Gajić u Općini Draž. Neslužbeno saznajemo da je riječ o jednom od većih tamošnjih gospodarstava s približno 45 svinja težine od 130 do 150 kilograma. Sve su eutanizirane prošloga tjedna.

Direktor Veterinarske stanice Beli Manastir, Vinko Benić, poveznicu s novom pojavom ASK-a vidi u nepridržavanju mjera.

- Pričamo o dezbarijerama, presvlačenju, tuširanju i sličnim mjerama, ali ih se mnogi ne pridržavaju. Čine to nekoliko dana od pojave ASK-a, a kasnije ne. Jedan od problema su i lovci koji virus na odjeći donesu u dvorište, a kada se on jednom nađe u dvorištu, zaraza je gotovo neizbježna - objašnjava Benić, upozoravajući da su domaće svinje, za razliku od divljih, znatno osjetljivije. Ugibaju za nekoliko dana nakon što virus prodre u njih, dok ga divlja nosi i po pola godine. Svjestan je da se sve manje ljudi bavi svinjogojstvom te dodaje kako će u bliskoj budućnosti to moći činiti samo oni koji se striktno pridržavaju mjera. Naglašava kako zbog nesavjesnih stočara stradaju i oni koji se intenzivno bave tim poslom.

Kada je riječ o broju svinjokolja, odnosno trihineloskopskim pregledima u njegovoj ambulanti, kaže kako je lani pregledano čak 1200 uzoraka više nego 2024. godine.

- U našoj ambulanti pregledali smo 5517 uzoraka, od čega 3010 domaćih svinja. Uzoraka divljih svinja bilo je 800 više nego 2024., što znači da je mjera o odstrjelu divljih svinja dala nekakvih rezultata. Prva polovica ove godine na razini je prošle - kaže Benić. Najveći dio svinjokolja obavljen je zimus, nakon što su mjere bile ublažene, a nije rijetkost da su ljudi svinje klali isključivo zbog straha od novog izbijanja kuge.