Središnji trg Beli Manastir
IVICA GETTO
22.5.2026., 6:51
Dva desetljeća čekanja

Središnji belomanastirski trg još nema uporabnu dozvolu: Obnova traje dulje od izgradnje osječke konkatedrale

Gradonačelnik Pavelić ističe kako bi nakon niza godina, zbog izmjena zakona, trg mogao biti i službeno završen

BELI MANASTIR

Na Dan grada Belog Manastira, 11. studenoga, prije gotovo dva desetljeća, predstavnici Vlade RH potpisali su s belomanastirskim gradskim čelnicima Sporazum o financiranju rekonstrukcije belomanastirskog Trga slobode.

Riječ je bila o dugo najavljivanom projektu potpune obnove središnjeg gradskog trga, za što je država trebala izdvojiti 30 milijuna kuna. Dvije godine prije grad je raspisao natječaj za najbolju arhitektonsku izvedbu obnove trga, s ciljem da gradsko središte dobije potpuno novo lice i naličje, znatno modernije i funkcionalnije od tadašnjeg.

Rupe i stečaj

Na javni, državni i otvoreni urbanističko-tehnički natječaj, koji je Grad Beli Manastir proveo u suradnji s Udruženjem hrvatskih arhitekata, pristiglo je šest radova, a najboljim je, u svibnju 2007. godine, ocijenjen onaj koji su izradile zagrebačke arhitektice i studentice, Zrinka Grosek, Ivana Miloš, Ana Mrđa i Martina Paun. “Pobjednicama” je pripala nagrada u iznosu od 32.000 kuna. Radnici darđanske tvrtke Ekogradnja s prvim predradnjama na sanaciji gradskog trga započeli su na proljeće 2009. godine. Vrijednost radova procijenjena je tada, ipak, na nešto manji iznos, približno 17 milijuna kuna, a financiranje je najavljeno od sredstava dvaju ministarstava i Grada Belog Manastira. Nekoliko mjeseci nakon početaka obnove održani su lokalni izbori, a HDZ-ovu vlast zamijenio je SDP uz pomoć koalicijskih partnera. SDP-ov kandidat, nestranački Ivan Doboš, postao je gradonačelnik i na tom se mjestu zadržao osam godina. Često je za vrijeme svog mandata isticao kako ga je na sred trga dočekala velika rupa, te kako od države nije uspio namaknuti obećana sredstva… Dio priče, doduše, pokrenut je 2013. godine nakon potpisivanja dodatnih ugovora s predstavnicima resornog ministarstva, a službeni završetak radova ‘’proglašen je’’ dvije godine poslije, dakle prije 11 godina. No do današnjeg dana trg nema uporabnu dozvolu. Kako su 2015. isticali u belomanastirskoj gradskoj upravi, tehnički pregled nije uspješno obavljen jer određene nedostatke, a nije ih bilo malo, nije obavio izvođač radova. Zašto? Zato što su završili u stečaju.

Središnji trg Beli Manastir - svibanj 2026.
IVICA GETTO
Središnji trg Beli Manastir - svibanj 2026.
IVICA GETTO

 

- Točno je da gradski trg još uvijek nema uporabnu dozvolu, ali stvari su se promijenile. Zbog izmjena zakona vrlo brzo ćemo je dobiti - tvrdi gradonačelnik Belog Manastira, Igor Pavelić, naglašavajući kako će ga, nakon ishođenja uporabne dozvole, pokušati djelomično ‘’osvježiti’’.

Pitanje breza

Još uvijek precizno ne može reći o čemu se radi, ali razmatra se postavljanje glazbenih paviljona ili sličnih sadržaja. Dotaknuo se i pitanja breza, kojih je, sukladno s projektom, na trgu više od sto. Ističe kako su u gradskoj upravi prenatrpani porukama onih koji ne mogu shvatiti da je posađeno toliko stabala ove najalergenije biljke.

- Sigurno je da ih ne možemo sve sasjeći, ali nakon ishođenja dozvole sazvat ćemo hortikulturalno savjetovanje i vidjeti što se može učiniti - objašnjava Pavelić. Kako bilo da bilo, osim što je belomanastirski središnji trg veći od Jelačić placa, karakterizira ga činjenica da njegova izgradnja traje duže od, primjerice, izgradnje osječke konkatedrale te političko ‘’prebacivanje loptice’’ oko krivca zašto je tome tako...

“Oduševljenje’’ brezama na trgu

Brezama na trgu posebno su “zadovoljni” djelatnici Baranjske čistoće, koji se skrbe o uređenju trga. “Nažalost, tijekom cijele godine imamo posla oko njih”, ističu u toj tvrtki. Slično “oduševljenje” vlada i u udruzi alergetičara Alerga. “Breza je jedna od najalergenijih biljaka. Nitko nas nije konzultirao i pitao je li pametno da ovdje bude toliko breza. Na naše prigovore odgovorili su nam kako to tako mora biti. Pitamo se izrađuju li se projekti zato da udovolje ljudima ili zbog nečag drugoga”, tvrde u Alergi.