Vučedolski zlatnik
Ako vam je dosadio Franjo Josip, sada možete pokloniti Vučedolske zlatnike i srebrnjake
Hrvatska kovnica novca predstavila je u suradnji s HNB-om, novo numizmatičko izdanje “Vučedolska kultura”
Potpuno neslužbena stranica Gradskog muzeja Vinkovci, duhoviti i pomalo vrckavi Facebook profil vinkovačkog muzeja, redovito izvješćuje o svim novostima iz Muzeja, od arheoloških i povijesnih istraživanja na terenu do izložbi, predavanja i događanja u muzejskoj zgradi. Ovih je dana objavljena još jedna sjajna vijest za Vinkovce, najstariji europski grad, gdje svako kopanje dublje od metar donosi nove spoznaje i dokaze o mjestu gdje su razni narodi odabirali za život i tako, kažu povijesni dokazi, na ovom mjestu gdje Bosut zavija prema sjeveru, pa se opet vraća, više od osam tisuća godina u kontinuitetu netko živi.
Naime, Hrvatska kovnica novca, u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom, predstavila je novo numizmatičko izdanje “Vučedolska kultura”, nastavljajući seriju “Hrvatska baština”. Ovim izdanjem suvremena numizmatika povezuje se s jednim od najznačajnijih poglavlja hrvatske i europske kulturne baštine, prenoseći priču o znanju, umijeću i simbolima vučedolske kulture kroz motive otkovane u zlatu i srebru.
- Tako da ako vam je dosadio Franjo Josip na zlatnicima koje poklanjate za krštenje, pričesti, krizme i ostale sakramente, zašto ne pokloniti zlatnik ili srebrnjak s motivima ultrapopularne vučedolske kulture, k tome još s motivima s posude iz Vinkovaca? - savjetuju iz Potpuno neslužbene stranice Gradskog muzeja Vinkovci.
Kako navode u Hrvatskoj kovnici novca, autor idejnog rješenja, Matej Pašalić, upravo je motive vučedolske kulture pretočio u novo numizmatičko izdanje. Na licu kovanice nalazi se motiv Vučedolske čizmice, a naličje prikazuje rastvoreni plašt površine posude s četiri trake koje simboliziraju zviježđa na noćnom nebu u različitim godišnjim dobima tijekom vučedolskog razdoblja. Riječ je o posudi koja se datira u treće tisućljeće prije Krista (oko 2880. – 2630. pr. Kr.) i koju mnogi smatraju najstarijim indoeuropskim kalendarom. Kolokvijalno je nazvana “Orion”, prema jednom od simbola koji se često pojavljuje na vučedolskoj keramici.
Podsjećamo, priča o vučedolskoj kulturi započinje prije više od 5000 godina, na prostoru Vukovara i Vinkovaca, gdje su nastajali neki od najzanimljivijih tragova europske prapovijesti. S međuriječja Dunava, Drave i Save Vučedolci su proširili svoj utjecaj na područje današnjih 13 europskih zemalja, a svojim dostignućima u metalurgiji i standardiziranoj proizvodnji postali važan dio prijelaza Europe u brončano doba. Njihova ostavština i danas fascinira jer pokazuje koliko su znanost, umjetnost i svakodnevni život tada bili neraskidivo povezani.
Kovanice su izdane u ograničenim serijama: zlatnik mase jedne unce u samo 50 primjeraka, mase 1/4 unce u 200 komada, zlatnik mase 1/16 unce u 1000 komada, srebrnjak mase jedne unce u 1500 primjeraka te srebrnjak od dvije unce u 200 komada.
