Deset godina Etnološkog centra baranjske baštine: ''Baranju u malom'' posjetile tisuće ljudi iz cijelog svijeta
Mjesto u kojem se tijekom cijele godine organiziraju brojne izložbe, koncerti, radionice, sajmovi i slična događanja
BELI MANASTIR
''Proljetnom baranjskom rapsodijom'' u izvedbi 100 tamburaša iz cijele Hrvatske, a pod ravnanjem maestra Alana Bjelinskog, prije deset godina otvoren je belomanastirski Etnološki centar baranjske baštine.
Njegova je izgradnja stajala tada 8,9 milijuna kuna, većinom osiguranih iz Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007. - 2013. godine. Od ukupnog iznosa, iz gradskog proračuna izdvojeno je približno 320.000 kuna. Ideja o osnivanju ECBB-a rodila se još 2009. godine, među ostalim i stoga što se tih godina udruga Hrvatska žena našla u situaciji da nije imala gdje izložiti svoje eksponate kojih je bilo doista puno. Tijekom radova na izgradnji, adaptirane su prednje prostorije postojeće kuće, na kojima su dograđene potkrovne prostorije, kao i one u njezinom produžetku. U prednjem dvorištu izgrađen je veliki čardak, koji služi kao sanitarni čvor i prostor za skladištenje.
U ''susjedstvu'' se nalazi bunar, tipičan za baranjska dvorišta. U stražnjem je dvorištu posađeno mnoštvo medonosnog bilja i drveća, a kroz njega prolazi staza od cigle, također po uzoru na tipična baranjska dvorišta. U najudaljenijem dijelu nalazi se paviljon s pozornicom i približno 120 sjedećih mjesta. U sklopu Centra je stalni postav materijalne i nematerijalne kulturne baštine etničkih skupina na prostoru Baranje od kraja 19. do polovice 20. stoljeća, pa se s pravom može reći da je on - Baranja u malom. Njime je, na početku, upravljala TZ Baranje, a u posljednjih šest godina u ingerenciji je Centra za kulturu Grada Belog Manastira.
- Od kada je ECBB u našoj ingerenciji, u njemu su organizirana brojna zanimljiva događanja, poput izložbi, koncerta, radionica, sajmova i slično. Kroz njega je u tom razdoblju prošlo nekoliko tisuća ljudi, od onih kojima je cilj bio neki od navedenih događaja, pa do onih koji su se odlučili isključivo za njegov obilazak - kaže Edo Jurić, ravnatelj Centra za kulturu. Od samog početka u ECBB-u je njegova sadašnja voditeljica, Jasmina Doboš, koja ističe kako se ovdje ''čuvaju mirisi, okusi, nošnje i priče naših starih koje prenose na nove generacije kako nikada ne bi zaboravili tko su''. Govoreći o zaštiti kulturne baštine, ističe kako su posebno ponosni brojnim izlošcima baranjskog šokačkog veza koji je Ministarstvo kulture proglasilo nematerijalnim kulturnim dobrom, te kako je Etnografska zbirka centra 2019. dobila status kulturnog dobra.
- Naš stalni postav predstavlja materijalnu i nematerijalnu baštinu Baranje od kraja 19. do sredine 20. stoljeća te naglašava multietničnost Baranje i povezanost stanovništva s prirodnim okruženjem. Kroz četiri tematske cjeline Centar prikazuje tradicijska umijeća, tekstilno rukotvorstvo i obrte, običaje i legende te djeluje kao polazišna točka kulturnog turizma Baranje - objašnjava Jasmina Doboš. Dodaje kako je ECBB važan i kao dio turističke priče jer doprinosi cjelogodišnjoj turističkoj ponudi, što je rijetkost u malim sredinama. Važno je istaknuti kako je, sukladno projektu, u prve tri godine od početka rada Centra planirano 5000 posjeta, ali je gotovo polovica ove brojke ostvarena u samo nešto više od mjesec dana rada, a premašena još uoči prve obljetnice.
- Izuzetno smo zadovoljni brojem posjetitelja. Dolazak grupa kod nas je gotovo svakodnevica. Ovdje su bili ljudi različitih životnih dobi sa svih kontinenata. Dobro surađujemo s brojnim ustanovama i institucijama, a nadam se da će tako biti i u buduće - podvlači.
