Marin Mandarić: Svaki projekt mora omogućiti bolji život našim sugrađanima
Grad nije samo zbroj zgrada, cesta i projekata. Grad čine ljudi i zajednice, koji ga svakodnevno nose
U povodu Dana grada Đakova, 8. svibnja, razgovarali smo s gradonačelnikom Marinom Mandarićem o razvoju grada, ulaganjima koja mijenjaju svakodnevicu građana, novim vrtićkim i školskim kapacitetima, gospodarstvu, udrugama, manifestacijama i projektima koji oblikuju Đakovo kao grad poželjan za život. U godini u kojoj Đakovo obilježava 787 godina pisane povijesti, pred gradom su brojni veliki projekti, ali i jubilarni, 60. Đakovački vezovi, kao snažan simbol identiteta i očuvanja tradicijske kulture.
Grad Đakovo ove godine obilježava 787 godina pisane povijesti. Kada danas govorite o Đakovu, što smatrate njegovom najvećom snagom?
- Najveća snaga Đakova uvijek su bili i ostali ljudi. Sve što radimo, svaki projekt, svaka investicija, svaka odluka, u konačnici mora imati smisao za naše sugrađane. Grad se razvija, mijenjaju se njegove vizure, grade se vrtići, škole, prometnice, uređuju se javni prostori, ali sve to vrijedi samo ako ljudi u tom gradu imaju osjećaj sigurnosti, pripadnosti i perspektive. Đakovo ima iznimno bogatu povijest, ali naša je odgovornost da ne živimo samo od prošlosti nego da na njezinim temeljima gradimo suvremen, uređen i funkcionalan grad. U posljednjih nekoliko godina pokrenuli smo snažan investicijski ciklus, ali jednako nam je važno ulagati u društveni život, obitelji, mlade, umirovljenike, udruge, kulturu i sport. Grad mora biti mjesto u kojem se ostaje, radi, odgaja djecu i dostojanstveno stari. Upravo to je smisao Dana grada – podsjetiti se tko smo, ali i jasno pokazati kamo idemo.
Tri milijuna € u gospodarstvo
Gospodarski pokazatelji govore da Đakovo ima stabilnu poduzetničku i obrtničku osnovu. Koliko ste zadovoljni tim smjerom razvoja?
- Gospodarstvo je temelj svakog ozbiljnog razvoja grada i drago mi je da Đakovo pokazuje stabilnost i rast. Na dan 31. siječnja 2026. godine u Đakovu je bilo zaposleno 8808 osoba, a broj nezaposlenih na dan 31. ožujka 2026. iznosio je 956. Posebno veseli podatak da je krajem 2025. godine na području Đakovštine zabilježeno rekordnih 1432 obrta, od čega je u samom Gradu Đakovu 999 obrta. To pokazuje poduzetničku energiju naših ljudi i činjenicu da se u gradu radi, ulaže i razvija.
Grad Đakovo zato kontinuirano provodi Program poticanja razvoja gospodarstva i poljoprivrede. Na samom kraju prošle godine dodijeljeno je ukupno 309 ugovora za gospodarstvo, ukupne vrijednosti 484.831,79 eura, čime je obuhvaćeno 238 korisnika. U području poljoprivrede u isto vrijeme dodijeljeno je 36 ugovora u ukupnom iznosu od 41.168,79 eura, za 28 korisnika. Od 2018. godine do danas Grad Đakovo uložio je oko 3 milijuna eura u svoje gospodarstvenike, a upravo ta kontinuirana podrška rezultirala je rekordnim brojem zaposlenih, najvećim brojem obrtnika i trgovačkih društava u povijesti grada te niskom stopom nezaposlenosti.
U više ste navrata istaknuli kako bez snažnog gospodarstva nema ni dugoročnog razvoja grada. Koliko će proširenje Industrijske zone utjecati na budućnost Đakova?
- Pred nama je proširenje postojeće Industrijske zone, investicija vrijedna oko 600.000 eura, a riječ je o projektu koji dugoročno može imati velik utjecaj na razvoj Đakova. Svaki novi gospodarski prostor znači mogućnost novih ulaganja, razvoja poduzetništva i otvaranja novih radnih mjesta. Danas više nego ikada dosad moramo razmišljati kako mladim ljudima omogućiti sigurnost i perspektivu upravo ovdje, u svom gradu. Ljudi ostaju ondje gdje mogu planirati život, gdje imaju posao, sigurnost i osjećaj da grad ide naprijed.
U posljednjih nekoliko godina vidimo da Đakovo ima snažan gospodarski potencijal.
Sve je više obrtnika, poduzetnika i ljudi koji žele ulagati, razvijati svoje poslovanje i ostati ovdje. Naš je zadatak stvarati uvjete da ih administracija i infrastruktura prate u tome. Upravo zato kontinuirano ulažemo u komunalno opremanje, potpore gospodarstvu i razvoj poslovnih zona. Želimo da Industrijska zona bude prostor novih prilika, novih investicija i novih radnih mjesta, ali i poruka da Đakovo vjeruje u rad, poduzetništvo i razvoj.
U proteklim godinama puno se govorilo o EU fondovima i velikim ulaganjima. Gdje su ta sredstva najvidljivija građanima?
- U posljednjih osam godina iz EU fondova i kroz nacionalne programe povučeno je 16 milijuna eura, a najveći dio tih ulaganja vidljiv je upravo ondje gdje je građanima najvažnije – u vrtićima, školama, komunalnoj infrastrukturi i javnim prostorima. Posebno bih istaknuo ulaganja u predškolski odgoj. Dječji vrtić Vila dograđen je, opremljen i danas radi u novim prostorima, čime je kapacitet povećan za 104 djece. Riječ je o investiciji vrijednoj nešto više od 2,3 milijuna eura, sufinanciranoj sredstvima Europske unije i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Završava se i izgradnja modernog Dječjeg vrtića Sjever, koji će od jeseni primati 80 djece. Uz to grade se vrtići u Kuševcu i Budrovcima, a pred nama je i izgradnja vrtića u Selcima Đakovačkim, svaki kapaciteta po 32 djece. To nisu samo građevinski projekti, to su projekti koji izravno mijenjaju život mladih obitelji. Kada roditelj zna da ima mjesto za dijete u vrtiću, lakše organizira obitelj, posao i svakodnevicu. Upravo zato kažemo da su ulaganja u vrtiće ulaganja u demografiju, budućnost i ostanak ljudi u Đakovu.
Spomenuli ste vrtiće u prigradskim naseljima. Koliko je ravnomjeran razvoj cijelog područja Grada Đakova važan dio vaše politike?
- Ravnomjeran razvoj grada i prigradskih naselja jedno je od naših ključnih načela. Đakovo nisu samo središnje gradske ulice i trgovi nego i Kuševac, Budrovci, Selci Đakovački, Piškorevci, Ivanovci, Široko Polje i sva naša naselja. U Kuševcu je započela izgradnja dječjeg vrtića i društvenog doma, investicija ukupne vrijednosti 3,3 milijuna eura. To je projekt koji će znatno podići kvalitetu života u tom naselju.
Koliko je vrtić ondje potreban, najbolje pokazuje podatak iz rodilišta KBC-a Osijek, gdje su na samom početku ove godine od pet rodilja u jednoj bolničkoj sobi čak tri majke bile iz Kuševca. To govori da naselja žive, da ondje ima mladih obitelji i djece. Zato moramo pratiti njihove potrebe. Uz Kuševac tu su i Budrovci te Selci Đakovački, gdje također idemo prema novim vrtićkim kapacitetima. Ravnomjeran razvoj znači da svako dijete, bez obzira na to živi li u centru grada ili prigradskom naselju, mora imati što bolje uvjete za odrastanje.
Jedna od velikih tema su i ulaganja u škole, osobito kroz suradnju s Osječko-baranjskom županijom. Koliko je ta suradnja važna za Đakovo?
- Suradnja s Osječko-baranjskom županijom i županicom Natašom Tramišak iznimno je važna i vrlo konkretna. To se najbolje vidi kroz ulaganja u obrazovanje. Projekt rekonstrukcije i dogradnje Osnovne škole 'Vladimir Nazor' vrijedan je 12,6 milijuna eura i jedan je od najvećih obrazovnih infrastrukturnih projekata u Đakovu. Njime se stvaraju uvjeti za jednosmjenski rad, cjelodnevnu školu, novu sportsku dvoranu, knjižnicu, blagovaonicu, učionice, senzorne sobe i znatno kvalitetnije uvjete za djecu s teškoćama u razvoju.
Važan je i projekt Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića, vrijedan oko četiri milijuna eura, koji obuhvaća izgradnju sportske dvorane, povezivanje s postojećom školskom zgradom i stvaranje uvjeta za rad Glazbene škole. Nakon ulaganja u Osnovnu školu "Vladimir Nazor" i školu u Selcima Đakovačkim, i ovim projektom radimo na cilju da sva djeca imaju nastavu u jednoj smjeni. Grad Đakovo u tim projektima daje svoj doprinos, a Županiji zahvaljujem na snažnoj potpori i razumijevanju potreba našeg grada.
Grad se mijenja i kroz velike prometne i komunalne zahvate. Radovi u Ulici Vladimira Nazora i Ulici Ivana Mažuranića jedan su od takvih primjera. Što će građani dobiti završetkom tog projekta?
- Riječ je o iznimno kompleksnom i važnom projektu, jer se radi o jednoj od prometno najopterećenijih zona u gradu. Radovi obuhvaćaju proširenje kolnika, izgradnju dodatnih prometnih trakova, parkirališta, pješačko-biciklističkih staza te rekonstrukciju sustava vodoopskrbe i odvodnje.
Dakle, riječ je o vrlo velikom zahvatu koji se radi i ispod zemlje i na površini. U radove su se uključili i Hrvatski Telekom i Hrvatska elektroprivreda, upravo zato da se poslije ne bi ponovno kopalo. Nakon završetka radova Ulica Vladimira Nazora dobit će niz lijevih skretača, sigurnije prometovanje, a biciklisti će biti maknuti s kolnika izgradnjom pješačko-biciklističkih staza. Svjesni smo da radovi donose privremene poteškoće, ali cilj je dugoročno veća sigurnost, bolja protočnost prometa i kvalitetniji pristup poslovnim subjektima i građanima.
Revitalizacija perivoja
Osim infrastrukture važan dio života grada čine udruge, branitelji, osobe s invaliditetom, KUD-ovi i brojne društvene skupine. Koliko Grad vodi računa o tom dijelu zajednice?
- Grad nije samo zbroj zgrada, cesta i projekata. Grad čine ljudi i zajednice koje ga svakodnevno nose. Zato nam je suradnja s udrugama iznimno važna. Posebnu brigu vodimo o braniteljskim udrugama, jer hrvatski branitelji temelj su slobode u kojoj danas živimo. Jednako tako važno nam je stvarati bolje uvjete za osobe s invaliditetom i osobe s teškoćama u razvoju. Ovdje ću ponovno spomenuti odličnu suradnju s Osječko-baranjskom županijom. Uređenjem prostora za Udrugu osoba s teškoćama "Neven" stvoreni su kvalitetniji uvjeti za njihov rad i daljnji razvoj usluga podrške.
Ulagalo se i u prostor Doma za starije i nemoćne osobe Đakovo, kako bi korisnici imali sigurnije i dostojanstvenije uvjete. Veliku ulogu u društvenom životu imaju i kulturno-umjetnička društva, sportske udruge, vatrogasci, humanitarne organizacije i brojne druge udruge. One čuvaju identitet, okupljaju ljude i prenose vrijednosti na mlađe generacije. Grad Đakovo zato mora biti partner svima koji rade za opće dobro.
Pred Đakovom su i projekti koji će snažno utjecati na buduću sliku grada, poput obnove Strossmayerova perivoja i uspostave suvremenog sustava gospodarenja otpadom. Kako vidite Đakovo u godinama koje dolaze?
- Đakovo vidim kao uređen, zelen, funkcionalan i moderan grad koji pritom čuva svoj identitet. Obnova Strossmayerova perivoja jedan je od projekata koji će posebno promijeniti sliku grada. Vrijednost projekta je oko 3,8 milijuna eura, od čega je 2,8 milijuna eura nepovratnih sredstava iz EU fondova. Riječ je o prostoru koji je simbol Đakova i koji zaslužuje biti uređen na način primjeren njegovoj povijesnoj, krajobraznoj i društvenoj vrijednosti.
Uz to važan je i projekt Pretovarne stanice u Đakovu, kao dio budućeg Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak. Vrijednost pretovarne stanice u Đakovu iznosi 2,187 milijuna eura, a ona će obuhvatiti 11 jedinica lokalne samouprave, uključujući Grad Đakovo. Uz Pretovarnu stanicu razvijat će se i reciklažno dvorište, sortirnica i kompostana. To su projekti koji možda nisu uvijek najvidljiviji na prvi pogled, ali dugoročno znače čišći, održiviji i uređeniji grad. Naša je obveza voditi računa i o današnjoj kvaliteti života i o onome što ostavljamo budućim generacijama.
Na kraju želim poručiti da Đakovo nije samo grad u kojem živimo – Đakovo je osjećaj pripadnosti i ponosa koji nosimo kroz generacije. Svim svojim sugrađankama i sugrađanima, kao i svima koji Đakovo nose u srcu, od srca čestitam Dan grada uz želju da zajedno nastavimo graditi Đakovo kao grad dobrih ljudi, velikih projekata i još veće budućnosti.