Osijek, 09.04. 2023, konkatedrala, jutarnja misa, blagoslov hrane, posveta hrane, obicaji, UskrsSNIMIMO BRUNO JOBST
BRUNO JOBST
4.4.2026., 20:28
OBIČAJI

Uskrs na istoku Hrvatske nije samo blagdan nego i vrijeme radosti, okupljanja i čuvanja tradicije

Uskrs je jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana, a na istoku Hrvatske, osobito u Slavoniji, Baranji i Srijemu, obilježava se bogatim i raznolikim običajima koji su se prenosili s generacije na generaciju. Ti običaji spoj su vjere, tradicije i zajedništva te odražavaju duboku povezanost ljudi s njihovim identitetom i kulturnim nasljeđem.

Pripreme za Uskrs počinju već u korizmenom razdoblju, koje je obilježeno postom, molitvom i odricanjem. U tom vremenu vjernici se duhovno pripremaju za proslavu Kristova uskrsnuća. Posebno mjesto zauzima Veliki tjedan, kada se u kućanstvima obavljaju završne pripreme – temeljito čišćenje doma, uređenje dvorišta te priprema tradicionalnih jela.

uskrsni krijes

Uskrsni krijes

Jedan od najprepoznatljivijih običaja je bojenje jaja, odnosno pisanica. U istočnoj Hrvatskoj pisanice se često ukrašavaju prirodnim bojama, primjerice od ljusaka luka, od cikle ili koprive. Tradicionalne tehnike uključuju i šaranje voskom, čime se stvaraju složeni ornamenti i simboli. Pisanice nisu samo ukras nego i imaju simbolično značenje – simboliziraju novi život i uskrsnuće.

SLATINA, USKRSNI BLAGDANI U SLAVONSKOJ PODRAVINI, Narodni običaji u najtužnijem i najveselijem dijelu godine, raznobojna pisanica, 03.04.2023., ustupljena fotografija

Pisanica iz Podravine

USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Na Veliku subotu priprema se uskrsna košarica s hranom koja se nosi na blagoslov u crkvu. U košarici su obično šunka, kobasice, kuhana jaja, kruh, hren i kolači. Svaka od tih namirnica ima svoje značenje – primjerice, hren simbolizira snagu i zdravlje, a kruh predstavlja tijelo Kristovo. Blagoslov hrane važan je trenutak koji okuplja obitelj i zajednicu.

Uskrsno jutro počinje svečanim doručkom, koji je ujedno i prvi mrsni obrok nakon korizmenog posta. Obitelj se okuplja za stolom, a prije jela često se moli. Poseban običaj je tucanje jajima, pri čemu se članovi obitelji natječu čije će jaje ostati cijelo. Taj običaj donosi veselje, osobito među djecom.

SLATINA, USKRSNI BLAGDANI U SLAVONSKOJ PODRAVINI, Narodni običaji u najtužnijem i najveselijem dijelu godine, kolo u Sopju, 03.04.2023., ustupljena fotografija

Kolo u Sopju

USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

U nekim dijelovima Slavonije zadržali su se i običaji poput polijevanja djevojaka vodom na Uskrsni ponedjeljak, što simbolizira plodnost i novi početak. Iako je danas rjeđi nego nekada, i dalje živi u pojedinim sredinama.

Uskrs na istoku Hrvatske nije samo vjerski blagdan nego i vrijeme okupljanja, radosti i očuvanja tradicije. Kroz običaje poput izrade pisanica, blagoslova hrane i obiteljskog zajedništva, prenosi se bogata kulturna baština, koja i danas ima važno mjesto u životima ljudi toga kraja.

Jaja se na istoku Hrvatske boje od srednjeg vijeka

Običaj bojenja uskrsnih jaja na istoku Hrvatske, kao i u drugim dijelovima Europe, ima vrlo dugu povijest, koja seže još u rano kršćanstvo, ali i u pretkršćanska vremena. Jaje je kao simbol života i obnove postojalo i prije kršćanstva – u mnogim starim kulturama povezivalo se s proljećem i buđenjem prirode. S dolaskom kršćanstva taj je simbol dobio novo značenje, te je počeo simbolizirati uskrsnuće Isusa Krista i novi život. Na području današnje Slavonije, Baranje i Srijema bojenje jaja za Uskrs zabilježeno je već u srednjem vijeku. Smatra se da se običaj učvrstio između 12. i 16. stoljeća, kada se kršćanska tradicija snažno ukorijenila u svakodnevni život stanovništva. Tijekom korizme jaja se nisu smjela jesti, pa su se kuhala i čuvala, a zatim ukrašavala i blagovala na Uskrs. Prvotno su se jaja bojila isključivo prirodnim bojama – najčešće ljuskama crvenog luka, što im je davalo karakterističnu crvenkastu boju. Ta boja simbolizirala je Kristovu krv. Poslije su se razvile i složenije tehnike ukrašavanja, poput pisanja voskom, grebanja ili ukrašavanja biljnim motivima. Dakle, iako je teško odrediti točan “početak”, može se reći da se tradicija bojenja uskrsnih jaja na istoku Hrvatske njeguje već najmanje nekoliko stoljeća, uz kontinuitet koji traje sve do danas.