Zmajevačka katolička crkva bit će obnovljena do Uskrsa?
USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
1.4.2026., 18:04
odobreno 300.000 EURA

Zmajevačka katolička crkva bit će obnovljena do Uskrsa?

Izradit će se i dokumentacija za obnovu crkve u Lugu

Odlukom Ministarstva kulture i medija za obnovu katoličke crkve u Zmajevcu odobreno je 300.000 eura, a za izradu projektne dokumentacije za obnovu reformirane crkve u Lugu odobreno dodatnih 37.000 eura iz državnog proračuna.

Kako ističu u Demokratskoj zajednici Mađara Hrvatske, za manjinske zajednice Mađara crkve znače mnogo više od samih građevina jer su one mjesta susreta generacija, čuvari tradicije i važna središta zajedničkog života.

- Zadovoljan sam iznimno velikom financijskom potporom predviđenom za naše crkve u ovoj godini. Uloženo je jako puno rada, a epilog svega je činjenica da je politički Zagreb u velikoj mjeri postao partner naše zajednice. Volio bih da se najkasnije do sljedećeg Uskrsa završi cjelovita vanjska i unutarnja obnova crkve u Zmajevcu, nakon čega bismo mogli započeti djelomičnu obnovu reformirane crkve u Lugu. U ovogodišnjim planovima imamo i izgradnju nove katoličke kapelice u Lugu na mjestu postojeće, a nadamo se da bi se sljedeće godine mogla obnoviti i katolička kapelica u Kotlini - kaže Robert Jankovics, predsjednik DZMH-a, podsjećajući kako je posljednjih godina realizirano više značajnih obnova, kao rezultat strategije DZMH na ovom području.

Povijest crkve Uzvišenja Svetog Križa u Zmajevcu seže do srednjega vijeka. Na području današnjeg naselja još je 1304. djelovao pavlinski samostan koji su osnovala braća Samuel i David. U kasnijim stoljećima lokalna katolička zajednica živjela je u skromnim uvjetima. Tridesetih godina 18. stoljeća imali su tek kapelicu od drva i pletera, obloženu blatom, a gradnja današnje crkve započela je 1752. uz potporu nadvojvode Alberta. Prije petnaestak godina na crkvi je zamijenjen pokrov, nanesen je novi sloj žbuke u žutoj boji, a donji dio zidova s vanjske i unutrašnje strane obložen je slojem stiropora i tankoslojnom žbukom. Na taj se način pokušalo spriječiti djelovanje vlage, ali se ona počela dizati iznad obloženog dijela zida. Vlaga je oštetila i dio obnovljenog pročelja, posebno na tornju, a izvedene profilacije tornja nisu u skladu sa stilskim razdobljem.

- Projektom se predviđaju zahvati na potpunoj obnovi crkve. Tako se na pročelju, među ostalima, predviđa uklanjanje svih slojeva neodgovarajuće cementne žbuke, sanacija eventualnih puknuća, istražni radovi na tornju, otvaranje bočnog ulaza na južnom zidu i ostalo. Opsežni radovi predviđeni su i u unutrašnjosti, poput pregleda i eventualne sanacije krovnog pokrova, injektiranja, istražnih radova na pozicijama pretpostavljenih grobnica, restauratorskog popravka kamenog glavnog oltara, obnove drvenih stepenica za pristup koru, popravka drvenih ljestvi i međuetaža za pristup u toranj i mnogih drugih - stoji u projektnoj dokumentaciji. Također, popravit će se orgulje i obnoviti klupe.

Reformirana crkva u Lugu, za koju će se izrađivati projektna dokumentacija, ima još starije korijene. U ispravi iz 1264. naselje se spominje pod nazivom Terra ecclesie Saxardiensis Logcho, što upućuje na to da je gradnja crkve još starija. Početkom 15. stoljeća na crkvenom brežuljku podignuta je impozantna gotička crkva koja je kao hodočasničko mjesto privlačila vjernike i iz dalekih krajeva. Vjerski karakter naselja promijenio se sredinom 16. stoljeća, kada je, pod utjecajem reformatora Mihálya Sztáraija, stanovništvo brzo prihvatilo reformaciju. Zbog toga se Lug često naziva jednom od kolijevki reformacije u južnim krajevima.

Obnovljeno više sakralnih objekata

Posljednjih godina realizirano je više značajnih obnova objekata važnih za očuvanje kulturne tradicije i vjerski život Mađara. Nedavno je tako otvorena obnovljena reformirana crkva u osječkoj Retfali, a sličnu važnost za zajednicu imala je i obnova reformirane crkve u Velikoj Pisanici. Primjer uspješnog očuvanja sakralne baštine je i crkva sv. Ane u Podolju, koja je svečano otvorena u prosincu prošle godine. Dio spomenutih projekata sufinanciran je sredstvima vlada Hrvatske i Mađarske, a za dio je sredstva odobrilo Ministarstvo kulture.