U posljednje je vrijeme mnogo novca uloženo u cestovnu infrastrukturu na području jedinog baranjskog grada i njegove bliže okolice.

Sve je počelo još projektom Prometni centar grada u sklopu Intervencijskog plana, kada su rekonstruirane neke ulice u gradskom središtu. Slijedila je izgradnja zapadne gradske obilaznice, a kulminiralo je završetkom izgradnje hrvatskog dijela koridora 5C, koji je, nedaleko od Belog Manastira, spojen s njegovim mađarskim dijelom i tako Baranju cestovno povezao sa srednjom i zapadnom Europom. U međuvremenu, saniran je podvožnjak ispod međunarodne željezničke pruge, a nedavno je obnovljena i Ulica Vladimira Nazora… Prilikom potpisivanja ugovora za izgradnju 3,2 kilometra duge obilaznice, vrijedne više od 45 milijuna eura, isticano je kako će ona rasteretiti promet kroz grad, u kojem kvalitetu života narušavaju brojna teretna vozila. Naglašavano je tada kako je to višegodišnja želja stanovnika Belog Manastira, koji je u to vrijeme bio jedini grad u Osječko-baranjskoj županiji bez obilaznice. Nakon izgradnje autoceste, na koju je, na neki način, obilaznica naslonjena, evidentiran je nešto manji kamionski promet, no stanovnici Osječke ulice i nadalje ne spavaju mirno. Noću je, doduše, promet nešto rjeđi, ali se njihova ulica danju pretvara u kamionski terminal. Stotine kamiona dnevno prolazi tom najfrekventnijom belomanastirskom ulicom u smjeru Mađarske, dio njih se na izlasku iz grada odvaja na autocestu, a dio nastavlja prema (bivšem) graničnom prijelazu Duboševica. Jedino rješenje kojim bi se konačno smanjio broj teških kamiona tim dijelom grada izgradnja je još jednog kraka obilaznice - onog južnog.

IVICA GETTO

O njemu se godinama pričalo, ali je sve ostalo samo na priči. Da je gradu potrebna ta obilaznica slaže se i gradonačelnik, Igor Pavelić.

- Južni krak obilaznice nužnost je. Mislim da je Beli Manastir jedini grad u županiji koji nema kompletnu obilaznicu. Ona postoji u prostornom planu, ali s obzirom na to da trasa prolazi kroz vodozaštitno područje, pravila izgradnje su rigoroznija te zahtijevaju studiju utjecaja na okoliš. Postojao je i plan izgradnje obilaznice preko brda, ali mislim da je to utopija - kaže Pavelić, naglašavajući kako je važno da Beli Manastir krene u tu priču te do kraja godine izlobira da uđe u planove na državnoj razini. Ne umanjuje važnost zapadne obilaznice, ali je stava kako će prometnu problematiku riješiti samo izgradnja bilo kakvog prstena oko grada.

- Tko zna kada će Srbija ući u eurozonu. Do tada će na graničnom prijelazu Batina svakodnevno biti kolone kamiona koji prolaze tim dijelom Baranje i belomanastirskom Osječkom ulicom kako bi se priključili na autocestu - poručuje Pavelić.
U Hrvatskim cestama kažu kako izgradnja južnog kraka obilaznice Belog Manastira nije u planu te dodaju kako je na brojaču prometa u Duboševici (kod graničnog prijelaza s Mađarskom) na DC7 zabilježen ukupni prosječni godišnji dnevni promet od 1412 vozila u oba smjera, što je relativno niže prometno opterećenje u odnosu na pojedine druge državne ceste. No, budući da se kamioni na autocestu priključuju prije spomenutog brojača, belomanastirskom Osječkom ulicom bez ikakve sumnje prođe znatno više vozila od navedene brojke.