Požega, biskupsko sjedište u srcu Zlatne doline, diči se, među ostalim, vrijednim sakralnim građevinana.

Dozvolu za gradnju barokne crkve sv. Terezije Avilske, koja postaje katedralom 1997., dala je carica Marija Terezija 1754. Novac za njezinu gradnju donirao je zagrebački biskup Franjo Thauszy, a korišten je građevni materijal napuštenih skladišta i vojarne. Poznato je da je Marija Terezija poslala nacrt za crkvu, ali se ne zna tko ju je gradio. Pretpostavka je da su to bili putujući talijanski majstori. U unutrašnjosti katedrale, izvedene u baroknom i roko stilu, nalazi se nekoliko zidnih slika glasovitih hrvatskih slikara Celestina Medovića i Otona Ivekovića iz 1898. i 1899. godine. Slika Presvetog Trojstva nad glavnim oltarom njihovo je zajedničko djelo. U bogatoj su crkvenoj riznici i darovi carice Marije Terezije, u čiju je čast crkva posvećena njezinoj svetici zaštitnici, među njima i raskošni plašt izrađen u Beču 1763.

BRUNO JOBST

Prema dosadašnjim spoznajama, najstarija je (djelomično) sačuvana crkva u Požegi franjevačka crkva Svetog Duha. Smatra se da je, sa samostanom, sagrađena oko 1285. Kada Osmanlije osvajaju Požegu, 1537., ruše samostan, a crkvu pretvaraju u džamiju. Nakon protjerivanja Turaka franjevci grade novi samostan i obnavljaju crkvu. Ispod svetišta nalazi se grobnica koja je zatvorena 1867., a u koju su se, osim franjevaca, pokapali i glasoviti Požežani. Tu je pokopana i dvogodišnja kći baruna Trenka, kao i fra Luka Ibrišimović Sokol, osloboditelj Požege od Turaka. U samostanu se čuva i jedna od vrjednijih knjižnica u Hrvatskoj s približno 15.000 svezaka s inkunabulama iz 16. stoljeća.

U samom središtu grada je i crkva sv. Lovre, sagrađena početkom 14. stoljeća. Neki ju povjesničari vežu za časne sestre sv. Klare, a drugi za dominikance. Dolaskom isusovaca krajem 17. stoljeća crkva dobiva današnje ime.

U blizini crkve sv. Lovre samostan je u kojem se od 1878. nalaze redovnice sv. Vinka. Zgrada je sagrađena 1726. za potrebe Gimnazije, koju su 1699. osnovali isusovci. U njoj je bila Academia Posegana s filozofskim i teološkim fakultetom, čime je Požega postala drugo visokoškolsko središte nakon Zagreba. Jedan od učenika, profesora i ravnatelja Gimnazije bio je Antun Kanižlić, u hrvatskoj povijesti književnosti poznat po religioznoj poemi “Sveta Rožalija”.