ZMAJEVAC

Neke baranjske općine su, na zahtjev Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, započele prikupljati podatke o zapuštenim i zaraženim vinogradima radi suzbijanja zlatne žutice vinove loze - najopasnije bolesti vinove loze u Europi, koja je već poharala prilično velike vinogradarske površine na sjeveru i zapadu Hrvatske.

Skuplja zaštita

Upravo su zapušteni vinogradi glavna žarišta širenja bolesti, pa se razmatra i mogućnost sufinanciranja njihova krčenja. Većina baranjskih vinograda smještena je na području općina Draž i Kneževi Vinogradi, u kojima se oni prostiru na približno 800 hektara. Upravo na tim područjima postoji djelić onih zapuštenih, čiji su vlasnici stari i nemoćni, pokojni… Na poziv Općine Draž do petka se nije odazvao nitko, dok je na području Općine Kneževi Vinogradi detektiran jedan zapušteni vinograd na desetak hektara. No, globalno gledajući, riječ je o zanemarivim površinama, premda oprez nikada nije naodmet, što se posebice odnosi na privatnike kojima je vinogradarstvo primarna djelatnost. Tvrdi to Ivan Gerštmajer, predsjednik Udruge vinogradara Baranje.

- Kod nas zaraze zasad nema kao što je slučaj u Zagorju, Međimurju i njima susjednim regijama, gdje ima mnogo malih proizvođača koji rade po starim sistemima i ne koriste modernu zaštitu koja je skuplja. Ta stara sredstva ne pomažu u borbi protiv američkog cvrčka, prijenosnika žutice vinove loze. U Baranji velika većina vinogradara primjenjuje moderne insekticide - kaže Gerštmajer. Što se zapuštenih baranjskih vinograda tiče, tvrdi da ih ima, ali malo. Osim onog u Suzi, koji je spletom okolnosti ovršnim putem već niz godina u vlasništvu banke i nalikuje na pravu džunglu, kaže kako je riječ o površinama koje nisu veće od pola hektara. Naglašava kako je sada prilika iskoristiti eventualnu državnu pomoć i iskrčiti one preostale male zapuštene vinogradarske površine. Jednim se udarcem na taj način rješavaju dva problema - suzbija se potencijalno žarište bolesti i stvara prostor za nove vinograde za koje u Baranji, jednostavno, gotovo da nema mjesta.

Nema mjesta

- Površina pod vinogradima, gledajući cijelu Hrvatsku, sve je manje. Govori se o 20-ak tisuća, ali mislim da ih nema više od 15.000 hektara. Baranjsko je vinogorje rasprostranjeno na 800 do 900 hektara, od čega je većina u beljskom vlasništvu. U ritskom dijelu vinova loza ne uspijeva, neke slobodne površine namijenjene su ratarskim kulturama, a na brdu više nema mjesta. Površine se, dakle, ne mogu znatnije povećati, ali mi je drago da se i ne smanjuju - objašnjava.

Govoreći o bolestima vinove loze na području Baranje, kaže da značajnijih i masovnijih pojava nije bilo još od filoksere koja je harala u 19. stoljeću.

- Tu i tamo pojavi se eska, bolest koja se prenosi rezanjem, vinogradarskim škarama. Jedini je lijek iskrčiti trs na kojem se pojavila kako se ne bi prenosila dalje. S vremena na vrijeme pojavi se i pepelnica, koja voli visoke temperature, a koja se sprječava pravodobnim tretmanima - podvlači.

Prvi nalaz zlatne žutice vinove loze u Republici Hrvatskoj potvrđen je 2009. godine. Prema podacima o rezultatima laboratorijskih analiza, pozitivni nalazi potvrđeni su u 11 županija (Koprivničko-križevačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Karlovačkoj, Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj, Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj, Međimurskoj, Zagrebačkoj, Istarskoj županiji i Gradu Zagrebu), a lani je njome bilo pogođeno 14 županija, među kojima nije Osječko-baranjska.