Najstariji vinski podrumi i bogata arhiva: Kutjevo čuva tradiciju vinogradarstva dugu gotovo osam stoljeća
Kutjevački podrum jedan je od najstarijih podruma u jugoistočnoj Europi
Povijest, vino ili bajkovito prelijepa Zlatna dolina - mogle bi to biti tri odrednice pri odluci što posjetiti u Slavoniji, a znatiželju će zadovoljiti sve tri odaberete li posjet kutjevačkom podrumu.
Na početku cisterciti
Tradicija još iz srednjeg vijeka i povoljni uvjeti plodno su tlo za nastavak mnogobrojnih manifestacija tamošnjih vinogradarskih udruga, festivala i manifestacija. Osim što Udruga vinara i vinogradara Kutjevački vinari brine o kvaliteti proizvoda članova udruge, Kutjevo brine o vinu i kroz razne manifestacije poput Festivala graševine, najpoznatije kutjevačke sorte. U Kutjevu bez vina ništa, kao ni vino bez Kutjeva, u čijem je središtu gradski trg - Trg graševine, na kojem je nekoliko trsova loze i bure s grbom grada. Duga tradicija u proizvodnji vina, vrsni znalci, plodna zemlja i specifična mikroklima daju snažan pečat nadaleko poznatoj kutjevačkoj graševini.
Pa počnimo od povijesti! Kutjevo je sinonim za kvalitetna vina, za što su na početku kutjevačke vinske priče zaslužni fratri iz 13. stoljeća. Redovnici cisterciti (bijeli fratri) 1232. godine u Kutjevu osnivaju opatiju Vallis Honestade Gotho i započinju uzgoj vinove loze i proizvodnju vina. Na tom se mjestu danas nalazi i čuveni kutjevački podrum.
Kutjevački dvorac nastao je na mjestu na kojem se, do njegove izgradnje, nalazila cistercitska opatija. Riječ je o pripadnicima reda koji su gradu u zalog ostavili i slavne vinske podrume, najstarije u Hrvatskoj te jedan od simbola Kutjeva. No, iako je dvorac nastao na tim "cistercitskim" temeljima, za njegovo postojanje zaslužni su isusovci. Oni su početkom 18. stoljeća krenuli raščišćavati ruševine opatije te su postojeću crkvu prilagodili sebi. U razdoblju od 1721. do 1735. godine na prostoru nekadašnjih ruševina opatije niknuo je veliki kompleks u stilu baroka. Kompleks čini spomenuta crkva te rezidencijalni dio, odnosno sam dvorac.
Od sredine 20. stoljeća kutjevački dvorac upisan je u registar spomenika kulture, a park koji ga okružuje vodi se kao spomenik parkovne arhitekture. Koncern Agram 2015. obnovio je dvorac projektom kojim čuva izvornost i nadograđuje ga suvremenim luksuznim sadržajima. Interijer dvorca dobio je wellness centar, raskošne sobe, restoran, konferencijsku sobu. Također, uređen je i eksterijer prekrasnim vrtom punim cvijeća, zelenila i drveća. Ljepota dvorca nije samo ono što se nalazi na površini, već i ono što je u podzemlju, a to su upravo vinski podrumi.
Kutjevački podrum jedan je od najstarijih podruma u jugoistočnoj Europi. Bogata tradicija vinogradarstva i podrumarstva na ovome prostoru učinile su kutjevački podrum jednim od najpoznatijih vinskih središta u Hrvatskoj.
Najveća bačva
U njemu se nalazi najveća bačva, a napravljena je od slavonskog hrasta. Kutjevački podrum također je poznat i po najbogatijoj arhivi u Hrvatskoj u kojoj je najstarija arhivska Graševina iz 1947. godine.
U potpunosti obnovljenom dijelu podruma – Turkovićevu podrumu – izgrađenom 1896. godine, obnova je trajala dvije godine, sačuvana je svaka cigla, ali bačve su nove. Zadivljujući red četrdeset drvenih bačvi u kojima se njeguje bijelo i crno vino za premium linije vina Vinarije Kutjevo vodi do jedinstvenog projekta – Trezora 1232 sagrađenog na mjestu gdje se nalazila prva hrvatska staklena cisterna. Zamisao da se napravi Trezor 1232 došla je nakon mnogobrojnih upita kupaca: gdje i kako čuvati kupljene butelje Vinarije Kutjevo koje imaju potencijal odležavanja. U podrumu se čuvaju neke od najstarijih boca vina u Hrvatskoj. Mnoga arhivska vina stara su više od 70 - 80 godina. Arhiv je svojevrsni "muzej vina" koji omogućuje uvid u razvoj enologije tijekom desetljeća.
Plodna slavonska ravnica oduvijek je hranila stanovnike Požeško-slavonske županije, pa su je još stari Rimljani zvali Vallis aurea ili Zlatna dolina. Tu je graševina dala svoj maksimum i proslavila Hrvatsku u svijetu.
