Najveća Šokčevićeva zasluga hrvatski u službenoj uporabi
U to doba otvorena je druga pruga u Hrvatskoj, Zidani Most – Zagreb – Sisak
VINKOVCI
U Vinkovcima je obilježena 215. godišnjica rođenja i 130. godišnjica smrti bana Josipa Šokčevića, jedne od najznačajnijih osoba hrvatske povijesti u kritičnim trenucima razvoja Monarhije između 1859. i 1867. godine, slažu se povjesničari.
Prešućivan
Na vinkovačkom Gradskom groblju Povijesno i športsko društvo Hrvatski sokol zapalilo je svijeće i položilo vijence na grob bana Šokčevića u kapelici koju je dala izgraditi njegova majka Elizabeta i gdje je od 31. svibnja 2002. godine, kada su banovi posmrtni ostaci preneseni s groblja u Beču, posljednje počivalište "našeg bana", kako ga vole nazivati Vinkovčani. Potom su položili lovorov vijenac podno banova spomenika na središnjem vinkovačkom trgu koje nosi njegovo ime i preko puta Gimnazije koju je pohađao.
Tihomir Marojević, predsjednik Hrvatskog sokola Vinkovci, istaknuo je zasluge bana Šokčevića
- Za vrijeme njegova mandata porastao je broj škola i učenika, pogotovo u srednjim školama. Njegov je najveći uspjeh uvođenje hrvatskog jezika u školstvo i službenu uporabu. Moramo nastaviti njegovati naše povijesne, kulturne i jezične vrijednosti, a ban Šokčević zasigurno je puno pridonio svim Hrvatima i s ponosom želimo isticati da je on Vinkovčanin i da se njegovo djelo ne zaboravi jer je desetljećima bilo skrivano od javnosti – rekao je Tihomir Marojević.
Josip Paulić, mag. educ. phil. et hist., prof. mentor, održao je u Gradskoj knjižnici i čitaonici zanimljivo predavanje o tom znamenitom Vinkovčaninu naslovljeno "Ban Šokčević, između revolucije i modernizacije", u kojemu je naveo niz manje poznatih podataka. Paulić je podsjetio kako je Šokčević, rođeni Vinkovčanin, obiteljskog podrijetla iz Gunje, svoj životni put započeo u Vinkovcima 6.ožujka 1811. godine, a vojni poziv kao da mu je predodređen jer je obitelj Šokčević, ali i obitelj supruge, dala niz vojnika.
Vojni uspon
- Josip je obrazovanje započeo u vinkovačkoj Gimnaziji, a nastavio na vojnoj akademiji u Bečkom Novom Mjestu. Nakon završene akademije, 1830. počinje njegov pravi vojni put u 2. pješačkoj regimenti s činom zastavnika. Slijedio je prilično brz uspon u vojnoj hijerarhiji do general-bojnika i prva dva odlikovanja, 1857. službeno je unaprijeđen u čin podmaršala i obnašao je brojne vojne dužnosti u vrhu carske vojske, a 13. ožujka 1858. službeno je imenovan banskim zamjenikom bolesnom Josipu Jelačiću, kojega će nakon njegove smrti i naslijediti – rekao je Josip Paulić dodajući kako je, u međuvremenu, Šokčević posljednjeg dana 1859. odlikovan Redom željezne krune 1. reda, a mjesec dana poslije dobio je i titulu doživotnog člana Carevinskog vijeća.
U jeku rada Carevinskog vijeća car Franjo Josip I. 19. lipnja 1860. službeno je postavio Josipa Šokčevića za bana, carsko-kraljevskoga general-kapetana Hrvatsko-slavonske vojne krajine te za gubernatora Rijeke.
Uskoro je ukinut apsolutizam i uveden ustavni poredak u Habsburškoj Monarhiji, podsjeća Paulić.
- Za Hrvatsku i bana Šokčevića ovo je bio ključan trenutak jer je ponovno dopušten rad Hrvatskog sabora, hrvatski jezik vraćen je u službenu uporabu. Saziv Hrvatskog sabora 1861. godine s 210 zastupnika imao je nekoliko ciljeva: inzistirati na teritorijalnoj cjelovitosti hrvatskih zemalja, definirati odnose s Austrijom i Ugarskom, odbiti centralizam i modernizirati upravu i sudstvo. Taj je Sabor postavio temelje razvoja Hrvatske u nadolazećim desetljećima Nakon što je na prijedlog Narodne stranke Sabor raspušten, ban je sazvao Bansku konferenciju o željezničkom pitanju. Upravo u doba Šokčevićevog banovanja otvorena je druga željeznička pruga u Hrvatskoj, Zidani Most – Zagreb – Sisak.
