Bolje da budem sam svoj gazda i imam koliko zaradim nego da za minimalnu plaću radim za nekog drugog - razmišlja jedan belomanastirski obrtnik koji je prije tri i pol godine dao otkaz tadašnjem poslodavcu, odlučivši okrenuti list i započeti neku drugu životnu priču.

Nije mu, dodaje, bilo svejedno. Ni mlad, ali ni prestar, uhvatio se u koštac s novim problemima. Iako je počeo sumnjati u vlastitu odluku i kajati se zbog nje, upornošću i radom, malo-pomalo posao mu je krenuo. ‘’Mušterije’’ je morao tražiti, a sada mu same dolaze. Ne stiže sve sam, pa je zaposlio jednog radnika…

- Sada je sigurno da se ne kajem zbog svojevremeno donesene odluke. Radim koliko mogu, ali sasvim dovoljno da obitelj i ja pristojno živimo. Moja je preporuka svima da, ako imaju bilo kakvog predznanja i mogućnosti, krenu u vlastiti biznis i počnu raditi za sebe - ističe.

IVICA GETTO

U vrijeme kada je otvarao obrt nije bio jedini koji je tako razmišljao. Baranja, točnije Udruženje baranjskih obrtnika, 2022. i 2023. godine bilo je najbrže rastuće udruženje u Hrvatskoj po broju novootvorenih obrta.

- Nismo bili udruženje s najviše obrtnika, ali tih je godina zabilježen pomalo nestvaran rast novootvorenih obrta - kaže Kristian Glavan, tajnik Udruženja obrtnika Baranje, naglašavajući kako se broj obrtnika nije smanjio. Naprotiv, u ovom ih je trenutku više nego tada, pa je Baranja i nadalje pri samom vrhu u RH kada je o otvaranju obrta riječ.

- Za razliku od nekih drugih udruženja, obrti se u Baranji ne zatvaraju za godinu-dvije. Doduše, ne mogu reći da se svake godine njih nekoliko ne zatvori, ali ih se dvostruko više otvori - navodi Glavan, napominjući kako u njihove prostorije u belomanastirskoj Tomislavovoj ulici svakodnevno dolaze ljudi raspitati se o načinima na koje mogu otvoriti obrt. Raduje ga, dodaje, što je među njima sve više mladih osoba koje već na početku svog radnog vijeka razmišljaju kako da sami grade svoju budućnost. Naglašava kako je više razloga povećanog zanimanja za otvaranje obrta, počevši od promjene u načinu plaćanja komorskog doprinosa (sada se plaća dvogodišnje, a prije se plaćalo svake godine), pa sve do već spomenute tvrdnje kako je bolje raditi za sebe nego za nekog drugog.

- Prije nešto više od 10 godina u Baranji je bilo 500-tinjak obrta, a sada ih je pedesetak posto više. U ovom je trenutku 759 aktivnih obrta, dok ih je krajem prošle godine bilo 716. Na kraju 2014. radilo je 625 obrtnika. Porast od 134 obrtnika u spomenutom razdoblju više je nego zadovoljavajući - kaže Glavan.

Gledajući po cehovima, kojih je osam, najbrojniji su uslužni obrti (262), a slijede građevinarski (131). Obrta koji pripadaju u trgovačko-proizvodno-prehrambenu kategoriju je 107, a jedan je manje obrt iz intelektualne domene. Ugostiteljstvom i turizmom bavi se 54 obrtnika, a poljoprivredom njih 38. Trebate li prijevoz, možete se obratiti nekom od 32 prijevoznika, a urediti kosu možete kod 29 frizera.

Najviše je obrtnika u Belom Manastiru - 212. Nekim od spomenutih obrta bavi se 176 stanovnika općine Bilje, dok ih je u susjednoj Općini Darda 149. Na području Općine Kneževi Vinogradi 63 su obrtnika, Čeminca 57, Draža 37, Petlovca 30, a Popovca 18. Najmanje ih je u Općini Jagodnjak - 17. Što se broja zaposlenih u obrtima tiče, Glavan ističe kako je riječ o promjenjivoj brojci, a prosječno se računa 1,5 zaposlen po obrtu. Tako je, statistički gledano, u obrtničkom sustavu zaposleno 1138,5 Baranjaca.