Monografijafoto: Marija Lešić Omerović
M. L. OMEROVIĆ
PROMOVIRANA MONOGRAFIJA

KU “Stari graničar” - trideset godina rada

Izdanje obuhvaća i 20 godina postrojbe Serežani i vrijedan je doprinos dokumentiranju lokalne kulturne baštine

ŽUPANJA

U originalnom ambijentu kuće za odmor "Šokačka lady" priređena je svečana promocija monografije o 30 godina rada Konjogojske udruge "Stari graničar" u Županji, zajednički uradak triju autora: Janje Juzbašić, Zvonimira Stjepanovića i Matea Obradovića. Monografijom, koja potvrđuje važnost jedne od najaktivnijih gradskih udruga u očuvanju tradicije konjogojstva i kulturnog identiteta županjskog kraja, obuhvaćeno je i 20 godina postojanja povijesne postrojbe Serežani koja djeluju unutar udruge.

Autori monografijeFoto-Video Focus
Foto-Video Focus

Predsjednik "Starog graničara" Marko Maroševac naglasio je da monografija sadrži brojne podatke i mnoštvo fotografija iz arhive udruge, obiteljskih albuma i iz arhive Gradskog muzeja Županja. Prikazani su rad udruge, manifestacije koje organiziraju i u kojima sudjeluju u svrhu očuvanja i promoviranja konjogojstva i tradicije županjskog kraja te značenje konja u životu starosjedilaca Šokaca. Konj je imao višestruku tradicijsku ulogu u radu, ratu, prometu i običajnoj praksi. Opisane su i razne povijesne i gospodarske okolnosti u kojima se konjogojstvo u Slavoniji razvijalo, što sve uzgajivači konja čine na očuvanju baštine i čemu se mogu nadati u budućnosti. Osnivačka skupština održana je 22. siječnja 1994., za prvog je predsjednika izabran Ivan Balentović-Mašin, a nakon Vinka Filipovića i Karla Filipovića, Marko Maroševac četvrti je predsjednik udruge.

Marko Maroševacarhiva

Marko Maroševac

aRHIVA

Urednica monografije i muzejska savjetnica Janja Juzbašić izrazila je uvjerenje da su ovim izdanjem na primjeren način predstavili rad te značajne udruge i pojedinaca koji doprinose njezinu radu i očuvanju konjogojstva, a preminulim članovima odali počast jer su bili ponos i dika udruge i ostavili neizbrisiv trag. Govorila je i o Serežanima, koji svojim vrlo aktivnim djelovanjem dostojanstveno predstavljaju Županju i šokačku tradiciju. Monografija sadrži 92 stranice, oko 180 fotografija, nekoliko crteža i faksimila iz novina.

Autor i književnik Zvonimir Stjepanović svoje je obraćanje počeo prigodnom pjesmom "Konji", najvećeg županjskog književnika Ive Balentovića. Podsjetio je da je 2014. izdana publikacija o 20 godina djelovanja udruge na kojoj se temelji izrada monografije. Govorio je o značenju i upotrebi konja kroz povijest i među ostalim iznio podatak da je krajem 19. stoljeća županjska Posavina imala oko 13.500 konja, a danas ih je otprilike 350, zahvaljujući ljubiteljima konjogojstva i uzgajivačima konja. Na kraju je pročitao i svoju pjesmu "Držeći ular", posvećenu toj plemenitoj životinji i nekadašnjem načinu života.

Na promociji monografijeFoto-Video Focus
Foto-Video Focus

Kustosica Zavičajnog muzeja Marta Huber u recenziji ističe kako publikacija predstavlja vrijedan doprinos dokumentiranju i interpretaciji lokalne kulturno-povijesne baštine i uspješno povezuje povijesni pregled, etnološki kontekst i bogatu vizualnu građu. "Autori ne promatraju konjogojstvo kao isključivo gospodarsku djelatnost nego ga interpretiraju kao složeni društveno-kulturni fenomen duboko ukorijenjen u identitet šokačkog i slavonskog prostora", kazala je. Dodala je da fotografije ne služe samo kao ilustracija, nego ravnopravan izvor za razumijevanje tradicijskih praski, svečanih povorki, radnih običaja i javnih nastupa članova udruge, čime dobiva dobiva dokumentarističku vrijednost.

Ssadržajno bogato izdanje, zaljučila je, bit će korisno etnolozima, povjesničarima, ali i široj zainteresiranoj javnosti.

KONJOGOJCI ŽUPANJSKI BREND

Kustos Mateo Obradović u monografiji je obradio djelovanje udruge u posljednjih deset godina i problematiku s kojom se konjogojci susreću u radu, zaključivši da je neizmjerna ljubav jedini motiv držanja i uzgoja konja. Kroz konjogojstvo se, naglasio je, održava duh ovoga naroda - konjogojci i konji živa su povijest koju danas imamo i kroz koju sagledavamo prošlost kakva je nekada bila. “Uz našu loptu i prvo igranje nogometa, konjogojci su definitivno brend s kojim se predstavljamo Hrvatskoj i svijetu”, poručio je.