U najmlađoj općini u Hrvatskoj, u Voćinu, ostali su neugodno iznenađeni demografskim padom od 20 posto s obzirom na to da taj kraj Virovitičko-podravske županije ima više rođenih nego umrlih, i to u omjeru, kaže načelnik Predrag FIlić, koji ih svrstava na sam vrh u državi.

Voćinčani su, kaže Filić, doživjeli šok saznavši da su u deset godina, između dva popisa stanovnika, od 2011. do 2021. godine, imali demografski pad, i to za petinu stanovništva - sada ta općina ima nešto manje od 2000 stanovnika, a prema popisu iz 2011. godine imala ih je gotovo 2400.

Od vrata do vrata

- Kada smo to vidjeli, Općina je krenula u vlastitu analizu uzroka takvoga demografskog pada. Krenuli smo od vrata do vrata, obišavši domaćinstva i došli do zaključka da se takav demografski pad dogodio jer nam žene uvelike odlaze u druge krajeve - u susjednu Bjelovarsko-bilogorsku županiju, u Bjelovar, Zagreb..., a k nama iz drugih krajeva ne dolaze. Rezultat - sve veći broj neženja u našoj općini. Našom analizom došli smo do brojke od čak 150 neženja - kaže načelnik Filić o sve većoj diskrepanciji u broju muškaraca i žena u tom dijelu Virovitičko-podravske županije.

Zapravo, posljedica je vrlo izraženog neženstva u tom kraju, govori računica, nedostatak oko 450 stanovnika. Toliko bi ih, naime, bilo, kaže naš sugovornik, da se svatko od tih neženja oženio i svako od tih 150 parova imao u prosjeku po dvoje djece. S obzirom na tu računicu, u konačnici će to rezultirati i demografskim padom većim od 20 posto, kakav je iskazao posljednji popis stanovništva.

Filić kaže kako su neženje u tom kraju u prosjeku od 35 godina naviše, različitih su obrazovnih i socijalnih profila, ima i onih s visokom naobrazbom, no većina ih je, dodaje, zaposlena.

Najmlađa općina u Hrvatskoj ima čak 24 naselja, no životno aktivno, vodeće brojem stanovnika, tek je njih nekoliko - Voćin, Bokane, Ćeralije, Hum. Godišnje se u tom kraju rodi od 25 do 40-ak djece, a umrlih je upola manje.

“Humanističko pitanje"

Svadbena zvona ovdje se, ocjenjuje načelnik Filić, čuju oko 12 puta godišnje. Ni taj kraj nije ostao imun na donedavni val iseljavanja, no sada ga polako zamjenjuje povratak. Prije nepunih stotinu godina, 1931. godine, govore kretanja stanovništva od 1857. do 2021., Općina Voćin imala je pet i pol puta više stanovnika nego danas - više od 11.700 duša. Od tada je u stalnom demografskom padu. Slična su demografska kretanja i za samo mjesto Voćin - 1931. godine imalo je 1980, a sada nepunih tisuću stanovnika. Dio sela više nema nijednog stanovnika - Dobrić, Kuzma, Lisičine, Popovac, Đuričić. Rijenci, Donje Kusonje, Smude... imaju ih po manje od deset.

Kako riješiti taj problem, kako zaustaviti toliki odljev ženske populacije, odnosno kako se oduprijeti epitetu kraja neženja, kojim demografskim, novčanim mjerama, kojim potporama?

- To je već humanističko pitanje, kako pronaći neku konkretnu mjeru, a da time ne zadirete u srž problema svakog pojedinca, u njegovu intimu?! - odgovara načelnik Filić protupitanjem.