TRNAVA

Vodeći svoje župe, u kojima dijele sakramente krštenja, vjenčanja, bolesničkog pomazanja, vode pogrebne obrede, ali i prilikom blagoslova domova i obitelji, župnici su svojevrsni statističari, uvjetno rečeno demografi, u svojim župnim zajednicama. Kraj stare i početak nove kalendarske godine vrijeme je kada se podvlači crta pod župnu statistiku, a na terenu je blagoslov kuća taj gdje se dobiva konačna slika o demografskim kretanjima, demografskim boljkama i specifičnostima jedne župe.

Dok blagi optimizam ulijeva podatak da je trnavački župnik u svojoj župi tijekom 2025. godine krstio 18 djece, a pokopa je bilo 16, promatrajući Župu Našašća Svetog Križa Trnava i njezine filijale u prošlosti, sadašnjosti i predviđajući skorašnju budućnost, u demografskom smislu podaci, kretanja, uvelike zabrinjavaju.

Rođenih više, ali...

- Kroz praćenja od 1952. do 2025. godine u Trnavi je nestalo čak 50 prezimena. Na kraju ostane jedan član jedne obitelji i njegovom smrću ta se loza, to prezime gasi. Upravo korak do toga je u ovom trenutku 16 prezimena koja “vise” - smrću posljednjeg člana obitelji neće ih više biti - kaže trnavački župnik. Općinsko središte Trnava prema popisu iz 2021. godine ima 523 stanovnika, a prema popisu iz 2011. stotinu stanovnika više. Najviše ih je imala 1948. godine - 1255, dva i pol puta više nego danas. Danas u cijeloj Općini Trnava, u šest naselja, živi toliko - 1251 stanovnik, a 1931. godine bilo ih je gotovo 4000.

I načelnica Irena Mikić Brezina upoznata je s tim poražavajućim podatkom o gašenju na desetke prezimena u Trnavi.

- Moja majka i ja i same smo brojile koja su se prezimena ugasila i došle smo do podatka da ih je i više od 50. U mjestu se ugasilo i djevojačko prezime moje mame - Sabo - kaže načelnica.

Ferić, Ivković, Koren, Varošanac, Kiš, Bence, Fuks, Pavličić… samo su neka od prezimena ugašenih u vinorodnoj Trnavi u posljednjih 70-ak godina.

- Razlozi su različiti - mnogočlane familije zamijenjene su obiteljima s tek jednim-dva djeteta, neženstvo, raseljavanje, odlazak van… - kaže Mikić Brezina.

Župnik upozorava i na demografske prilike u Trnavi susjednom selu Lapovcima. Skladno, ušoreno, pitomo slavonsko selo u demografskom smislu ima stvarni život i život “na papiru”.

USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Pola “na papiru”

- Lapovci formalno imaju više od 190 stanovnika, a u selu stvarno živi njih 81 - upozorio je župnik. Prema popisu za blagoslov domova tu je bilo nešto više od 60 kuća, no mnoštvo ih je prazno, u mnogo kuća živi samo jedna, starija osoba - kaže župnik.

Jedan od razloga tome veliki je donedavni val iseljavanja zbog bolje plaćenog posla na zapad Europe, a u slučaju trnavačke župe u tom valu iseljavanja predvodili su Trnava, Dragotin, Lapovci. Stoga i ne čudi što od lani krštenih 18 djece tek manji dio ostaje tu, a ostalu djecu roditelji su, ističu u Župi, samo došli krstiti te se potom s njima vratili u inozemstvo, pa je mršavi optimizam zbog lani više krštenih nego umrlih još mršaviji. Potvrđuju to i u Općini Trnava, načelnica Irena Mikić Brezina kaže da je lani lokalna samouprava isplatila rodiljne naknade za samo sedmero djece – ona koja tu stvarno ne žive, nego su s roditeljima u inozemstvu, nemaju prvo na tu naknadu. Sedam naknada isplaćeno je u 2025. za djecu u Dragotinu, Kondriću i Trnavi.

I Mikić Brezian se slaže da Lapovci najlošije demografski stoje u tom kraju.

- Puno ljudi u tom selu umrlo je nakon popisa stanovništva 2021. Primjerice, lani u tom selu nije rođeno nijedno dijete, a područna škola ima šest đaka. Ni u Trnavi nije stvaran broj stanovnika popisan popisom, jer se tu pisalo dosta vikendaša koji tu stalno ne žive – kaže načelnica.

No, balon iseljavanja ispuhao se i u trnavačkom kraju, župnik kaže kako se prošle godine vratilo pet obitelji, a za ovu godinu to su najavile još njih tri.

- Razlozi povratka su u inozemstvu stečene imovinske prilike s kojima obitelji vide rješavanje nekih životnih pitanja ovdje, poput stambenog pitanja i sl., neki se vraćaju jer žele ovdje pokrenuti neki posao, no veliku ulogu u povratku ima i mentalitet naših ljudi, koji se dugoročno ne vide vani i među tamošnjim mentalitetom ljudi – kaže župnik.