250 godina pokladnog jahanja u Babinoj Gredi
Babina Greda je taj običaj jedina zadržala i u bivšoj državi, svake godine, isključivo na Pokladni ponedjeljak
BABINA GREDA
Počela je sezona pokladnog jahanja i veseli će konjanici sve do Čiste srijede, 18. veljače, uveseljavati Slavonce i Baranjce, a ove će godine posebno svečano biti u Babinoj Gredi. U ponedjeljak, 16. veljače, topot gizdavih konja i pjesma jahača odjekivat će selom, a trebalo bi ih biti čak 250 – za svaku godinu tradicije pokladnoga jahanja po jedan. Babogredci ove godine, ponosno ističe općinski načelnik Josip Krnić, obilježavaju četvrt tisućljeća kontinuiteta tog graničarskog običaja u njihovu selu koji se prema zapisima veže uz 1776. godinu i čuvanje tadašnje habsburške granice na Savi od najezde Turaka iz Bosne.
250 jahača
Pokladno je jahanje jedna od specifičnosti Babine Grede, a korijene vuče iz vremena Vojne krajine. Tadašnji su graničari svečano odjeveni išli u obilazak svojih pajdaša na graničnim postajama noseći im pokladno jelo i piće. Nakon povratka s granice projahali su po svim sokacima sela, a domaćini bi im iznosili piće i ocjenjivali čiji je konj ljepši i gizdaviji, dok bi mlade djevojke gledale koji je momak najljepši. Nakon svake utrke proglašavali bi se najbolji konji i jahači. Iako to nikada nije imalo natjecateljski karakter, proglašavanje najboljih imalo je svečano obilježje. U pokladne dane popustila bi vojnička stega, pa bi graničari na konjima krenuli kroz selo i prema čardacima na Savi, pjevajući, izvodeći vratolomije i nazdravljajući rakijom. Putem bi ih posluživali raznim šokačkim delicijama. Od vremena Vojne krajine do danas pokladno jahanje trajno se održalo jedino u Babinoj Gredi i za njega, prema starom običaju, ostaje rezerviran termin na pokladni ponedjeljak.
Načelnik Krnić najavljuje da će se 16. veljače, kao i posljednjih 250 godina, okupiti ispred zgrade bivše Babogredske kompanije, gdje su se pokladni jahači postrojavali još od vremena Matije Antuna Reljkovića. Uputio je poziv svim ljudima dobre volje, prijateljima konjogojcima i zainteresiranim konjogojskim udrugama da na Pokladni ponedjeljak dođu i zajedno obilježe respektabilnu obljetnicu pokladnog jahanja u Babinoj Gredi, da budu dio “povijesti koja i danas jaše”. Napominje da taj običaj u njihovu selu nikada nije preskočio ni godinu i da ga je Babina Greda jedina zadržala i u bivšoj Jugoslaviji. Vjeruje da će se uspjeti okupiti 250 jahača, što bi im puno značilo. Bit će podijeljeni u pet skupina po 50 jahača koji će prodefilirati selom i zaustaviti se na nekoliko postaja, a sve će se organizirati u dogovoru sa seoskim čitaonicama i udrugama u selu, posebice s dvije konjogojske udruge u Babinoj Gredi za koje načelnik priželjkuje da se u skorije vrijeme ujedine i da djeluju kao jedinstvena udruga.
Od Marije Terezije
Inače, druga polovina 18. stoljeća ostavila je najviše traga na identitet i kulturu Babine Grede, u vrijeme vladavine carice Marije Terezije, kada su došle njezine naredbe vezano i za pokladno jahanje. U selu je 1775. godine otvorena škola, a veliki poticaj otvaranju i razvoju Babine Grede dala je izgradnja cesta prema okolnim naseljima.
Sve one sumnjičave i s nedoumicama vezanima za početak tradicije jahanja u Babinoj Gredi načelnik Krnić upućuje u Držvni arhiv u Zagrebu, gdje su pohranjeni i zapisi iz Babogredske kompanije u kojima će pronaći odgovore.
