VRBANJA

Do 15. prosinca traje podnošenje zahtjeva za potporu iz Programa kompenzacijske mjere potpore depopuliranim područjima za 2025. godinu koji je usvojila Vlada Republike Hrvatske, a za čiju su provedbu osigurana dva milijuna eura. Cilj je osigurati kompenzacijska plaćanja poljoprivrednicima u krajevima koji su 2023. godine izgubili status područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima, a time i pravo na EU potpore radi nadoknade gubitka dohotka. Naime, zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta i karakteristika tla mnogi poljoprivrednici obrađuju zemlju u otežanim uvjetima, pa moraju uložiti više napora da bi održali proizvodnju koja im je često jedini izvor prihoda, a prinosi su ispodprosječni zbog nepovoljnih prirodnih uvjeta. Na tim je područjima uglavnom prisutan i problem odljeva stanovništva.

Problem je, podsjećamo, nastao nakon izrade Studije o određivanju područja s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima za programsko razdoblje 2021. - 2027. godine, što je bio izričit zahtjev Europske komisije. Presudna su bila dva parametra - količina organske tvari u tlu i utjecaj vode na eroziju tla. Zbog pooštrenih je kriterija znatan broj gradova i općina od 2023. izgubio status područja sa značajnim prirodnim ograničenjima za proizvodnju, a time i pravo na isplatu dodatne potpore. Uskraćivanje naknade za gubitak prihoda i dodatne troškove zbog prirodnih ograničenja za poljoprivrednu proizvodnju izazvalo je golemo nezadovoljstvo i revolt među poljoprivrednicima.

Kako bi se zadržala održivost poljoprivredne proizvodnje u tim područjima, kao važne gospodarske aktivnosti i ublažio izražen trend depopulacije u proteklom desetljeću, Ministarstvo je osmislilo mjere kompenzacijskog plaćanja kojima im nastoji nadoknaditi gubitak dohotka. Potpora se dodjeljuje po prihvatljivom hektaru poljoprivredne površine koja se nalazi na području lokalnih jedinica koje su od 2023. godine izgubile status područja s ograničenjima, a za koju je korisnik podnio Jedinstveni zahtjev u 2024. godini. Za izračun se primjenjuju veličina prihvatljive površine i utvrđe stope smanjenja (degresivna stopa), pa iznosi potpore ovisi o veličini gospodarstva i vrsti ograničenja. U Ministarstvu smatraju da su obiteljska poljoprivredna gospodarstva najosjetljivija na depopulaciju i imaju presudnu ulogu u očuvanju sela, i stoga je cilj najviše potpore usmjeriti upravo ka njima.

Za područja sa značajnim prirodnim ograničenjima (ZPO) utvrđeni jedinični iznos potpore za zemljište bez degresivnosti površine do 20 hektara je 132 eura za hektar, za površine od 20 do 50 hektara uz stopu degresivnosti od 50 posto potpora 66 eura za hektar, a za zemljišta od 50 do 100 hektara uz degresivnost 85 posto 19,80 eura za hektar. Vlasnici zemljišta površine iznad 100 hektara uz degresivnu stopu od 90 posto imaju pravo na potporu od 13,20 eura za hektar.

Za područja s posebnim prirodnim ograničenjima (PPO) iznos potpore za zemljište površine do 50 hektara bez degresivnosti je 79 eura, za površine od 50 do 100 hektara uz degresivnu stopu od 50 posto je 39,5 eura, a za ono iznad 100 hektara uz degresivnost od 90 posto 7,9 eura za hektar. Visina odobrene potpore u godini podnošenja zahtjeva ne može biti manja od 100 eura ni veća od 20.000 eura.

Na popisu 60 lokalnih jedinica prihvatljivih za potporu je i 20 slavonskih općina i gradova, najviše iz Brodsko-posavske županije: Davor, Nova Kapela, Okučani, Oriovac, Rešetari, Stara Gradiška i Vrbje. Po četiri su iz Osječko-baranjske županije (Petrijevci, Podgorač, Šodolovci i Trnava) i iz Virovitičko-podravske županije (Gradina, Lukač, Virovitica i Voćin). Na popisu su i tri općine iz Vukovarsko-srijemske županije: Drenovci, Vrbanja i Štitar, a dva su korisnika iz Požeško-slavonske županije: Brestovac i Pakrac.

Zahtjev za potporu se popunjava i podnosi putem AGRONET-a zaštićene mrežne aplikacije Agencije za plaćanja.