BELI MANASTIR

U ožujku iduće godine trebala bi biti izgrađena pretovarna stanica u Belom Manastiru - buduće postrojenje za prihvat komunalnog otpada u sustavu Centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak, kapaciteta 5400 tona godišnje.

Dio RCGO-a Orlovnjak

Na lokaciji pokraj belomanastirskog Gradskog odlagališta radove vrijedne približno 2,2 milijuna eura izvodi tvrtka Osijek-Koteks, s kojom je ugovor potpisao investitor, društvo EKOS d.o.o., koje ima zadaću pripremiti, izgraditi i upravljati budućim Regionalnim centrom za gospodarenje otpadom Orlovnjak. Projekt, osim središnje lokacije u Orlovnjaku, čini šest pretovarnih stanica na kojima će se pretovarati otpad koji su prikupili javni skupljači i odvoziti na obradu u RCGO. Prema nacionalnim planovima u području gospodarenja otpadom, određena je dinamika zatvaranja odlagališta otpada koja ide postupno, s dinamikom izgradnje centara za gospodarenje otpadom. Nakon izgradnje onog u Orlovnjaku, promijenit će se način provedbe gospodarenja otpadom. S područja Baranje dostava otpada provodit će se preko buduće belomanastirske pretovarne stanice, a gradski će deponij otići u zaborav, jer nakon sanacije slijedi njegovo zatvaranje. Kada će se to točno dogoditi, stvar je brojnih okolnosti... Što će pretovarna stanica, odnosno početak rada orlovnjačkog odlagališta, značiti Baranjskoj čistoći, tvrtki koja se skrbi o svebaranjskom otpadu (osim onog s područja Općine Bilje) upitali smo njezina direktora, Damira Paulića.

IVICA GETTO

Veliki troškovi

- Teško je precizno navesti koje će sve novine i okolnosti nastupiti u tom novom sustavu gospodarenja otpadom, ali neke okolnosti mogu se predvidjeti. Nakon prestanka odlaganja otpada na odlagalište neće biti potrebno transportirati otpad na veće udaljenosti, što je slučaj u nekim drugim gradovima, a izostat će i brojni troškovi upravljanja odlagalištem, koji uopće nisu mali. S druge strane, postavlja se pitanje visine buduće cijene predaje otpada u Centar za gospodarenje otpadom. Prema kretanjima tih parametara u drugim gradovima koji dovoze otpad na neki od centara za gospodarenje otpadom, cijena preuzimanja kreće se oko 200 eura po toni, bez PDV-a, što je u odnosu na dosadašnji način rada odlaganja iznimno visok trošak i on bi znatno utjecao na cijenu gospodarenja otpadom za korisnike - tvrdi Paulić, objašnjavajući kako bi, primjerice, 4000 tona otpada godišnje polučilo trošak od 800.000 eura, koje je potrebno osigurati u cijeni pružanja usluga korisnicima, što je iz današnje cijene od 8,72 eura po korisniku teško. Kaže kako je Baranjska čistoća odavno prepoznala taj budući problem te stoga stalno apelira i poduzima mjere za poboljšanje razvrstavanja otpada na kućnom pragu, što je i zakonska obveza, ali i zacrtani cilj iz Plana gospodarenja otpadom kojim je određeno da se mora ostvariti 90-postotno razvrstavanje. Podsjeća kako je za tako visok postotak razvrstavanja Baranjska čistoća predložila sasvim novi model motiviranja za razdvajanje, kojim bi u paušal bila uključena minimalna količina miješanog komunalnog otpada, tj. korisnik bi bio izuzetno motiviran da ne prekoračuje minimalnu količinu jer bi za prekoračenje cijena bila višestruka.

- Predloženim modelom postigao bi se cilj prepolovljavanja otpada, točnije, njegova količina ne bi prelazila 2000 tona godišnje, što determinira zaključak da je buduća pretovarna stanica i centar za gospodarenje otpadom dobrodošlo postrojenje i alat za postizanje zacrtanih ciljeva u gospodarenju otpadom - podvlači Paulić.