Ilija Okrugić Srijemac
Dramska prigodnica 137 godina čeka prvu izvedbu, još od Strossmayera
Ostala je nepoznata do 90-ih godina, kada ju je nizom tekstova reafirmirao prof. Luka Marijanović, kaže Ćurić
ĐAKOVO
Čak 137 godina jedno djelo, prigodnica, čeka da ugleda svjetlo dana, doživi prvu izvedbu - u okviru nacionalnog obilježavanja 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva u Đakovu će se u petak, 3. listopada, održati koncertna izvedba dramske prigodnice Ilije Okrugića Srijemca: "Sastanak vila na Velebitu, Trnavi i Đakovu ili Slomljeni mač kralja Tomislava".
Osim u povodu 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva, održava se i u prigodi 220. obljetnice rođenja, 175. obljetnice biskupskog ređenja i i 120. obljetnice smrti đakovačkog biskupa Josipa Jurja Strossmayera.
Prema riječima ravnatelja Srednje strukovne škole Antuna Horvata i đakovačkog književnika Mirka Ćurića, ova je dramska stihovna prigodnica ostala nepoznata do devedesetih godina 20. stoljeća, kada ju je nizom tekstova reafirmirao đakovački profesor Luka Marijanović. Sačuvao se samo jedan primjerak teksta u tadašnjoj knjižnici Bogoslovnog sjemeništa u Đakovu.
Trebala se javno izvesti u đakovačkom samostanu Milosrdnih sestara Sv. Križa uoči proslave Strossmayerove zlatne mise i o blagdanu biskupova zaštitnika sv. Josipa, 1888. godine. Nakon 137 godina, ta se dramska prigodnica prvi put, simbolično, izvodi u samostanskoj dvorani Florentini, u scenarističkoj prilagodbi Mirka Ćurića i Darka Milasa te u Milasovoj režiji.
- Ilija Okrugić hrvatski je svećenik, književnik i prigodničar rođen u Srijemskim Karlovcima 12. svibnja 1827., a umro je u Petrovaradinu 30. svibnja 1897.godine. Teologiju je učio u đakovačkom Sjemeništu. Za svećenika je zaređen 1850., kao prvi Strossmayerov zaređenik, i sve od tada ih veže poseban odnos. Do 1860. godine bio je kapelan u slavonskim mjestima, potom prebendar u Đakovu, a od 1866. do smrti župnik i opat u Petrovaradinu. Javio se prigodnim stihovima u Zori dalmatinskoj 1845. godine - ističe Mirko Ćurić.
Okrugić je, nastavlja Ćurić, pisao pjesme, novele, povijesne rasprave, a najbolja su mu književna ostvarenja pučki igrokazi, osobito farsično koncipirana četveročina prozna "vesela igra" "Saćurica i šubara ili Sto za jedan" (1864.), didaktički petočini igrokaz folklornih obilježja "Grabancijaši ili Batine i ženidba" (1874.) te popularna "Šokica: igrokaz iz pučkoga života u pet čina" (1884.), o ljubavi katolkinje i pravoslavca, napisana u ekumenskome duhu. Objavio je i sonetnu zbirku Glasinke srčanice (1874.), scensku prigodnicu "Sastanak vila…" (1888.), pohvalnicu Strossmayerovim političkim i ekumenskim pogledima, koja je bila zabranjena i spaljena, ep "Sveti Ivan Kapistran, pobjednik Turaka kod Biograda 1456." (1892.) i dr. Davoriju Ilije Okrugića Sriemca "Oj, čujte braćo Slavjani, majke Slave glas" izabrao je preporod u Slavoniji za svoju budnicu. Uglazbio je i budnicu banu Josipu Jelačiću "Oj Slavonci i Hrvati", koju je napisao Juraj Tordinac. Neke od njegovih pjesama kao što su "Divan je kićeni Srijem", "Milkina kuća" ili "Za jedan časak radosti" mnogi smatraju narodnima zbog raširenosti i popularnosti.
Izvedba počinje u 17 sati, a sudjeluje niz glumaca - Darko Milas u ulozi I. Okrugića Srijemca, tu je i Tatjana Z. Bertok i drugi. U glazbenom dijelu nastupa Samostanski zbor Milosrdnih sestara Sv. Križa. Pokrovitelji su Ministarstvo kulture i medija, Đakovačko-osječka nadbiskupija, Milosrdne sestre Sv. Križa Đakovo, Osječko-baranjska županija i Grad Đakovo.