Dionica A5 do Mađarske bit će otvorena 26. rujna?
IVICA GETTO
6.9.2025., 7:00
HRVATSKI DIO KORIDORA 5C

Dionica A5 do Mađarske bit će otvorena 26. rujna?

Dionica je dugačka 5 kilometara i na njoj je osam objekata, od kojih je najduži vijadukt Karašica koji ide preko pruge i rijeke

BELI MANASTIR

Realizacija projekta u završnoj je fazi, predstoji obavljanje tehničkog pregleda izvedenih radova, izdavanje uporabne dozvole i puštanje u promet - odgovorili su na naš upit o datumu otvaranja dionice autoceste A5 od Belog Manastira do Mađarske iz Hrvatskih autocesta, dodajući kako u ovom trenutku ne mogu precizirati točan dan puštanja u promet novoizgrađene dionice.

- Sve ovisi o trajanju tehničkog pregleda i izdavanju uporabne dozvole - ističu. No, neslužbene informacije (koje u HAC-u nisu potvrdili, ali ni demantirali) kažu kako bi otvaranje te dionice trebalo biti 26. rujna, što su nam potvrdili neki naši sugovornici.

Izgradnja završnog dijela hrvatskog dijela Koridora 5C jedna je od najznačajnijih investicija na području Baranje. Radovi vrijedni gotovo 46 milijuna eura (bez PDV-a) povjereni su Osijek-Koteksu, s kojim je HAC ugovor potpisao 31. kolovoza 2023. godine. Projekt se u cijelosti financira sredstvima Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) iz zajma za projekt "Hrvatska - dovršetak autoceste na koridoru 5C". Podsjećamo, dionica je dugačka pet kilometara i ima osam objekata - vijadukt Karašica, nadvožnjak Gajić, nadvožnjak Rašće, most Karašica 2, most Travnik 1, most Travnik 2 te dva mosta preko kanala. Od spomenutih objekata najduži je vijadukt Karašica, dugačak 318 metara. On premošćuje željezničku prugu i rijeku Karašicu, i najzahtjevniji je dio te trase. Otvaranje dionice prolongirano je nekoliko puta, a zašto se to nije dogodilo u srpnju ove godine iz HAC-a su nam ljetos objasnili činjenicom kako se paralelno sa završetkom radova odvijaju pripreme i pribavljanje potrebne dokumentacije za obavljanje tehničkog pregleda i ishođenje uporabne dozvole.

Dionica A5 do Mađarske bit će otvorena 26. rujna?
OBŽ

- S obzirom na to da navedene radnje zahtijevaju izvjesni vremenski period, puštanje u promet novoizgrađene dionice planiramo u rujnu ove godine - poručili su u lipnju iz HAC-a. Naplatna postaja Sudaraž (Beli Manastir) ostat će prva, odnosno posljednja naplatna postaja na hrvatskom dijelu Koridora 5C, ovisno o smjeru vožnje, a na samoj granici s Mađarskom neće biti nikakvih objekata. Na 200 metara od granice, naime, postoji prateći uslužni objekt za potrebe MUP-a, a riječ je o obostranom platou bez objekata.

Nema sumnje kako će puštanje u promet spojnice od Belog Manastira do mađarske granice biti kruna napora glede povezivanja Baranje s Europom, pri čemu valja naglasiti kako je koridor kroz susjednu Mađarsku već poodavno gotov i čeka na spoj s hrvatskim dijelom. On će sigurno olakšati život stanovnicima belomanastirskog prigradskog naselja Branjina Vrha, kroz koji dnevno prođe na stotine teških kamiona. Veći dio njih zasigurno će prometovati novom autocestom, a nakon što se to dogodi, neslužbeno saznajemo kako će Hrvatske ceste obnoviti kolnik na dionici državne ceste D7 od Belog Manastira do graničnog prijelaza Duboševica.

Podsjetimo, dionica autoceste A5 od Osijeka do Belog Manastira u promet je puštena u prosincu 2022. godine, a na otvaranju je bio gotovo cijeli državni vrh na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem. Riječ je o 17,5 kilometara dugoj prometnici koja se proteže od mosta na rijeci Dravi, koji nosi naziv po 3. gardijskoj brigadi Hrvatske vojske, do jedinoga baranjskog grada. Od otvaranja dionice pa do kraja prošle godine na izlazu NP Sudaraž prošlo je približno 580.000 vozila, od kojih 230.000 vozila pripada u 3. i 4. skupinu - teretna vozila.

Poveznica europskog sjevera i juga

Do danas je izgrađeno i u prometu je 83,6 km autoceste A5 Beli Manastir - Osijek - Svilaj. Autocesta A5 dio je međunarodnog Paneuropskog cestovnog koridora 5C te dio sveobuhvatne TEN-T mreže. Dio je europske mreže prometnica s oznakom E-73, koja sjever Europe povezuje s Jadranom. Prometni koridor 5C koji se pruža od Budimpešte preko Sarajeva do Ploča, složena je poveznica sjeverne, srednje i južne Europe te predstavlja iznimnu vrijednost u kontekstu procesa privredne i prometne integracije srednjoeuropskog prostora.