Marijansko svetište u Ilači među najstarijima na istoku Slavonije i Srijema
Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije svečano će 15. kolovoza biti proslavljena i u Svetištu Gospe Ilačke na Vodici, a kao i prethodnih godina očekuje se dolazak više tisuća vjernika. Kako su najavili iz Župe Ilača, bdjenje uoči Velike Gospe na rasporedu je danas (14. kolovoza), i to: u 17 sati ispovijed, marijanska pobožnost, u 18 sati svjedočanstva fra Petra Ljubičića o Božjem djelovanju u Međugorju po zagovoru BDM te od 19, 21 i 23 sata misna slavlja uz ophod sa svijećama i slikom Gospe Ilačke nakon mise u 21 sat.
Na blagdan Velike Gospe misna će slavlja imati u 7, 9, 10.30 (središnja hodočasnička misa), 17 i 19 sati, a u 20.30 započet će grkokatolička liturgija. Vrijeme između misa prilika je za ispovijed i prigodnu marijansku pobožnost.
Bogata povijest Svetišta kazuje kako je davne 1865. godine, na nedjelju Glušnicu, Ilačanin Petar Lazanin dok je vodio blago na pašu opazio kako je put kojim prolazi mokar. Iste noći Đuka Ambrušević u snu je vidio Gospu s bijelom krunom na glavi i djetetom na lijevoj ruci. Rekla mu je kako je izvor njezin i neka se ogradi da se na njemu ne napaja stoka, koja je pasla na obližnjim pašnjacima. Izvor je ograđen, a počeli su pristizati i prvi hodočasnici. Mjesto je prozvano "Gospina vodica". Bio je to prvi izvor u svijetu koji je provreo nakon Lurda i do danas nije presušio. Počele su se obavljati prve pobožnosti, a crkvene vlasti nisu odobravale pobožnosti kraj izvora kao ni hodočašćenja koja je tadašnji župnik vlč. Antun Matić izričito zabranio. Unatoč tomu puk je u sve većem broju dolazio na ovo mjesto te je postavljena Gospina slika kraj izvora. Ubrzo su se hodočasnicima počeli događati neobični događaji. Bolesnici koji su se prali u vodi ozdravljali su, i to je sve samo dodatno privlačilo vjernike. Uskoro su Ilačani zamolili vlč. Antuna Matića da se zauzme kod biskupa za postavljanje Gospina kipa kraj izvora, što je biskup Josip Juraj Strossmayer i odobrio 17. srpnja 1865. godine. Od tada mnoštvo hodočasnika dolazi na ovo svetište po duhovnu okrjepu, po zagovor i pomoć Majke Božje.
Budući da je to jedno od najstarijih marijanskih svetišta u ovom dijelu Slavonije i Srijema, bitno je pridonijelo za duhovni rast ljudi s toga područja.