Teo Vučedolac, stvoren pomoću umjetne inteligencije, dobro se snalazi i u 21. stoljeću
Tea Vučedolca osmislio je Darko Bilandžić, inovativni voditelj marketinga u Muzeju vučedolske kulture
VUKOVAR
Darko Bilandžić, voditelj marketinga u Muzeju vučedolske kulture, osmislio je pomoću umjetne inteligencije lik Tea Vučedolca i "prebacio" ga u 2025. godinu.
Prije 5000 godina i danas
Kako nam je rekao Bilandžić, osnovna je ideja bila jednostavna - Teo je prije 5000 godina živio na obali Dunava, bio je majstor keramike, promatrao zvijezde i oblikovao svijet oko sebe glinom i rukama. Što radi danas? Vozi električni bicikl i pije kavu uz rijeku.
- Posljednje se tri godine intenzivno bavim umjetnom inteligencijom i sve zanimljivosti koje sam napravio bile su vezane uz Muzej vučedolske kulture. Prije dvije sam godine, koristeći različite platforme umjetne inteligencije koje su tek pojavile, prvi put napravio kreaciju kako su Vučedolci mogli izgledati prije pet tisuća godina. Dakako, trebalo mi je vremena da shvatim kako se to radi, no kada sam napravio što sam želio, u Hrvatskoj je to prošlo ispod radara. Onda me nazvala gospođa iz Beča, pitala tko je to napravio i odakle ideja, rekavši kako nije znala da muzeji uopće znaju kako se koristi umjetna inteligencija. Tada smo u prestižnom bečkom kulturnom magazinu dobili duplericu - ispričao nam je Bilandžić.
Tea je napravio razmišljajući što bi 30-godišnji Vučedolac koji je živio prije pet tisuća godina mogao raditi danas u Vukovaru ako bi se prebacio kakvom vremenskom kapsulom. S pomoću umjetne inteligencije i raznih programa kojima se služi prvo je kreirao njegov lik, a potom ga smjestio na različite lokacije i situacije u Vukovaru, uključujući i vožnju na električnom biciklu, gledanje HNK Vukovar 91 koji je ušao u prvu ligu, obilazak Muzej vučedolske kulture te, uz jutarnju kavicu, gledanje muzejskog Facebook profila.
- Pitao sam ljude što bi još Teo mogao raditi i u komentarima na Facebooku dali su neke ideje, pa ću napraviti još nekoliko fotografija, poput igranja odbojke na Vukovarskoj adi. Na ovaj način djeci lakše približimo vučedolsku kulturu, jer im je umjetna inteligencija zanimljiva. Stoga održavamo radionice, pokažemo im kako mogu osmisliti svoj lik, a onda ga dodatno s pomoću umjetne inteligencije oživim te imaju mogućnost vidjeti svoju kreaciju kako govori - naveo je i dodao kako su na jednoj radionici bile vukovarske gimnazijalke koje u startu nisu bile oduševljene misleći da će im biti dosadno, međutim kada su vidjele o čemu se radi, ostale su dva sata i pitale kada će biti nova radionica.
Bilandžić je pojasnio kako ime Vučedolca - Teo - nema neko posebno značenje. Prvo ga je mislio nazvati Vučo, no u konačnici je Teo bilo prihvatljivije, jer je jednostavno.
- Držim kako u tom vremenu, ako su ih i imali, imena nisu bila komplicirana već kratka od samo nekoliko slova - naglasio je.
Na upit koliko mu je vremena trebalo za kreiranje Tea, odgovorio je kako je proces potrajao oko sat vremena. Istaknuo je kako je najvažnije kreirati lik, a potom ga se može raditi u različitim verzijama.
Animirani film
- Izlaze novi programi s pomoću kojih ću moći raditi animirane filmove Vučedolaca, primjerice kreirati Tea kako obilazi Muzej vučedolske kulture i govori. Može se napraviti i obrnuta priča, odnosno današnjeg čovjeka vratiti pet tisuća godina u prošlost i predstaviti kako će kreće po tadašnjem lokalitetu. Što se tiče umjetne inteligencije, puno toga izlazi brzo i treba dosta istraživati i učiti kako bi se to implementiralo, ali to me područje zanima i nije mi teško učiti - rekao je i pojasnio kako programi prvo iziđu u Americi nakon čega moraju proći europske standarde sigurnosti kako bi nam bili dostupni.
S obzirom na to da bi mu najnoviji program mogao biti dostupan za mjesec dana, Bilandžić kaže kako bi do kraja godine mogao realizirati animirani film o Teu Vučedolcu.
- Na ovaj način spajamo prošlost i budućnost, "otvaramo vremenski portal" i dovodimo Tea u našu stvarnost - zaključio je.
Prošle je godine Darko Bilandžić na Danima hrvatskog turizma dobio nagradu "Čovjek - ključ uspjeha" za djelatnika godine u kategoriji prodaje i marketinga u turizmu. Za Muzej vučedolske kulture kreirao je mrežnu stranicu i društvene mreže, a još 2016. godine uveo je mogućnost prezentacije putem virtualne stvarnosti.
Autor je interaktivne izložbe s tehnologijom proširene stvarnosti "Vučedolac izvan okvira", kao i knjige "MIT - Marketing/Muzeji i Tehnologija" koja je što se tiče muzeja prva interaktivna knjiga u Hrvatskoj. n
