Šaranje jaja voskom od sada ima status kulturnog dobra
Tu tradicionalnu tehniku ukrašavanja jaja za Uskrs u Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu prakticiraju 24 žene i muškarca
ĐAKOVO
Umijeće šaranja jaja voskom u Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu od sada ima status kulturnog dobra, odluka je Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i upisat će se u Registar kulturnih dobara RH.
Tradicionalno umijeće
Tako je ova tradicionalna tehnika, koja se donedavno bila svela na nekolicinu onih koji se njome koriste za ukrašavanje uskrsnih jaja, sačuvana i otrgnuta od zaborava te je ovim statusom dobila dodatnu vrijednost, što oduvijek i zaslužuje jer riječ je o umijeću kojim jaje, s pomoću tehnike s voskom, ukrašeno bojama, šarama, cvjetnim i drugim motivima, postaje pravo malo umjetničko djelo u čiju je izradu utkan trud, vrijeme, minucioznost i umijeće ljudske ruke te tradicija. Petnaest je nositelja ovog nematerijalnog kulturnog dobra - 24 fizičke osobe s navedenih područja, zatim općine Semeljci, Bogdanovci, Draž, Erdut, Suhopolje, Tompojevci, gradovi Đakovo, Virovitica, Beli Manastir, Vukovar, Muzej Slavonije Osijek, Institut za etnologiju i folkloristiku Zagreb te Ministarstvo kulture i medija – Područni konzervatorski ured Osijek, te područne konzervatorske službe Vukovar i Požega, kao i Ministarstvo kulture – Odjel za registar kulturnih dobara RH.
Fizičke/pravne osobe koje prakticiraju ili aktivno promiču ovo umijeće u Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu su Manda Anokić, Anica Beno, Marica Bišćan, Dražen Budimir, Aleksandra Dvornić, Zdenka Franić, Marija Gabrić, Vesna Gabrić, Marija Gavranović, Filip Golubov, Marija Golubov, Iva Žeravica Lang, Marija Lelek, Mario Kiš, Jasna Komendanović, Vera Marčeta, Vladimir Matoković, Lesya Mudri, Marica Paradžiković, Ivanka Poslek, Jelena Štefović, Mihaela Šogorić, Danijela Posavac Virt i Svetlana Žarković.
Jedna od njih, Mihaela Šogorić iz Semeljaca, bila je nositeljica zahtjeva za Đakovštinu, a bio je predan prije pet godina, i to, kaže, u suglasju s Konzervatorskim odjelom u Osijeku, a Semeljčanke su se za realizaciju svoje ideje konzultirale i s Muzejom Đakovštine, kojem su, kao i Muzeju Slavonije u Osijeku, još prije za njihove postave poklonile jaja šarana voskom.
- Kad sam čula da je umijeće šaranja jaja voskom dobilo status kulturnog dobra – rasplakala sam se od sreće. Jer, trud nije bio uzaludan, kao ni mnoštvo odrađenih radionica po školama, u Gradskoj knjižnici, po gradu i selima, a na kojima je prenesena ljubav drugima da se bave tom tehnikom i očuvaju je od zaborava. Jer poslije svake radionice - uvijek netko ostane tko je naučio tu tehniku i odlučio ju je i prakticirati. Bitno je da se ona širi dalje jer gotovo je bila izumrla, želim da živi - kaže Šogorić.
Kako to rade u Semeljcima
Ističe, jaja za šaranje voskom treba skuhati utvrdo, a prethodno ih dobro oprati. Na kraju šporeta stoji posudica s voskom, koji mora biti vruć i tekući.
- Željeni se motivi crtaju alatkicom, koju mi zovemo kisica. Većinom su to motivi preuzeti s narodnih nošnji – cvijeće, listići, ima i nešto geometrije, no to nije tradicionalni motiv na ovom području. Kad se to nanese, nacrta, stavi se jaje u prvu boju. Uvijek se ide od svjetlije prema tamnijoj. Kada se dobije boja na jajetu, ono ide van na sušenje. One dijelove koje želite npr. u crvenoj, pokrijete slojem voska i stavljate ga u drugu boju pa u treću itd. Nekada to zna biti i 4-5 boja, no najčešće su 2-3 jer jaje se u više boja kvašenjem i sušenjem zna popirgati od octa u boji - kaže Šogorić.
Nekada su žene boju dobivale kuhanjem cikle, koprive…, bojama za tkaninu, a danas, radi tako i Mihaela, koriste industrijske boje.
- Kada je bojenje završeno i kada je jaje suho, grije se na plamen svijeće, pri čemu se vosak cijedi, a jaje briše krpicom. Sjaj se dobije slaninom ili masnom krpicom - naglašava Mihaela Šogorić.
Navedena se tehnika primjenjivala u brojnim selima Đakovštine, a u Semeljcima je zadržana do danas. Šogorić ističe kako se od područja do područja šaranje jaja voskom razlikuje po motivima, izboru boja i tome koliko će se boja upotrijebiti.
