Nedavni, učestali vandalizam u marijanskom svetištu u Dragotinu je prestao. Doznajemo to od tamošnjeg, trnavačkog župnika, koji tvrdi da to svetište nije više na meti noćnih ulazaka u crkvu, krađa, oštećivanja i dr. nakon što je Glas Slavonije izvijestio o tome, kao i o njegovoj najavi da će vandalima stati na kraj postavljanjem kamera.

Smirivanjem situacije svetište je u cijelosti u znaku priprema za Veliku Gospu, kada mu hodočaste tisuće vjernika iz Đakovštine i drugih krajeva, brojni i zavjetno se utječući Gospi Dragotinskoj. Jer najstarije je to svetište u Slavoniji – crkva mu datira još iz 1332. godine, i upravo prolazi temeljitu obnovu koja je počela 2022. godine, a financiraju je Ministarstvo kulture i medija te Đakovačko-osječka nadbiskupija. Istina, crkva se bila počela obnavljati i nakon što je 2009. godine bio pao teški betonski strop u njoj, no, kaže župnik, bili su to šturi zahvati, dok je aktualna obnova temeljita, cjelovita – od oltara, poda, rješavanja problema vlage, izolacije, trga ispred crkve itd.

Prema župnikovim riječima, obnova bi oltara trebala biti završena do Velike Gospe, a provodi se štuko mramor metodom, koja je rijetka za oltare u Slavoniji.

- To je posebna tehnika koja imitira mramor. Takvih oltara ima samo nekoliko u Slavovniji, poput Sotina, Trnave..., nisu česti, inače su polikromirani. Pretpotavljam da su si ih mogle priuštiti velike crkve – katedrale, pa su i, da tako kažem, lokalci htjeli nešto takvo u svojim crkvama. Uglavnom su to bile austrijske radionice koje su izvodile tu tehniku, koja je korištena kao zamjena za mramor - pojašnjava štuko mramor tehniku konzervator restaurator Josip Demo, angažiran na obnovi i restauraciji dragotinske crkve.

DRAGOTIN

Vandalizam u svetištu: Ukrali kip sveca i sjekli borove, u crkvu upadaju noću

Dok je dragotinska crkva iz 14., za njezin oltar veže se 17. stoljeće. I Demo potvrđuje kako je najvredniji predmet u ovom svetištu slika Gospe Žalosne neprocjenjiva, no ističe i druge vrijedne značajke.

- Veliku vrijednost ima i kameni portal na ulazu i stariji je od oltara, a i oltar sam po sebi ima svoje vrijednosti, kao i kulturnu dimenziju. Crkva kao cjelina spoj je više stilova i razdoblja, i gotike i baroka..., miks stilova, puno je tu zahvata i preinaka bilo - kaže Demo.

Nakon obnove oltara trnavački župnik najavljuje povratak u unutrašnjost crkve. n