ĐAKOVO

Na području je Đakova 1248 prezaduženih građana, posljednji su podatci Financijske agencije o broju ovrha nad novčanim sredstvima poslovnih subjekata i potrošača.

S tim je brojem prezaduženih potrošača Đakovo na posljednjem mjestu među 25 gradova koje Fina rangira po broju građana koji ne izspunjavaju svoje prispjele obveze. U odnosu prema ukupnom broju stanovnika – njih 23.577, prezaduženo je 5,29 građana Đakova, a među 15.440 radno sposobnih njih 8,08 posto.

U usporedbi s krajem prošle godine nevelik je to porast broja prezaduženih građana, za njih 23. Jer krajem 2024. godine bilo ih je 1225, a krajem lanjskog rujna gotovo na istoj razini – 1224.

Istovremeno, treći kvartal zaredom Đakovo nije na Fininoj drugoj listi od 25 gradova, čiji je kriterij visina ukupnog duga prezaduženih potrošača. S obzirom na to da su na toj listi na posljednjem, 25. mjestu Kaštela, čiji prezaduženi potrošači duguju nešto više od 12,6 milijuna eura, može se zaključiti da prezaduženi Đakovčani duguju manje od tog iznosa, a svojedobno su dugo bili dugovali i (više od) 14 milijuna eura i bili i na toj listi, istina - u pravilu - na njezinu začelju.

Samo na kraju prvog tromjesečja ove godine u Hrvatskoj je bilo 199.325 potrošača koji nisu podmirili svoje dospjele osnove za plaćanje. Dug potrošača, evidentiran u Očevidniku o redoslijedu osnova za plaćanje, iznosio je 2,94 milijarde eura. Krajem prosinca 2024. evidentirano je 199.165 potrošača s neizvršenim osnovama, a dug je iznosio 2,93 milijarde eura, pa obje brojke bilježe blagi porast. Prema prosječnom iznosu duga, najviše je potrošača s evidentiranim neizvršenim osnovama za plaćanje u Rijeci, čiji je prosječni dug po prezaduženom građaninu čak 77.000 eura.

Udio duga potrošača bankama kao vjerovnicima u ukupnom dugu u prošlom tromejsečnom razdoblju bio je 22 posto, a dug svim financijskim institucijama 24,9 posto. Udio duga središnjoj državi je 36,3 posto. Slijedi dug potrošačima kao vjerovnicima s udjelom od 2,8 posto, osiguravajućim društvima (2 posto), jedinicama lokalne ipodručne (regionalne) samouprave (1,2 posto), tvrtkama u području djelatnosti J – Informacije i komunikacije (0,9 posto) te dug svim ostalim vjerovnicima (tvrtkama i obrtima u preostalim područjima djelatnosti) od 32,6 posto.

Najviše je potrošača čiji je dug jednak ili manji od 1327 eura, odnosno nekadašnjih 10.000 kuna.