slavonija....vinkovci....10.09.2008.kulenfoto gordan panic
gordan panic
UDRUGA SLAVONSKI DOMAĆI KULEN-KULIN

Novi izazov: Nužna je standardizacija kulena

Plan je povezati proizvođače kulena, LAG-ove, klaoničare i proizvođače sirovine te pripremiti projekt za kandidiranje

GRADIŠTE

Udruga Slavonski domaći kulen-kulin osmislila je projekt standardizacije/promocije kulena kao važnog proizvoda toga kraja i u projektnu cjelinu planira povezati sve LAG-ove na čijem području djeluju proizvođači kulena te klaoničare i proizvođače sirovine (svinjetina, začinska paprika i češnjak). Plan je povjeriti im da zajedno kandidiraju svojevrsnu "prekograničnu suradnju" kako bi u suglasju s proizvođačima, strukom, znanošću i potrošačima ne samo unaprijedili proizvodnju kulena nego postigli sve ono što će utjecati s jedne strane na bolja znanja i vještine proizvođača, a s druge strane na veću svijest potrošača i uspješnije trženje, ali i na zdrave užitke konzumiranja kulena.

Ruralni razvoj

Nastojat će biti spremni za sljedeći natječaj "Projekti suradnje unutar intervencije 77.06" Programa ruralnog razvoja RH. Očekivani rezultati projekta bili bi uspostavljen i proveden kurikul za proizvođače kulena, uz provedenu edukaciju za certificirane senzorne analitičare i provedenu analizu sirovina i kulena. Tu je i uspostavljanje i implementiranje nove oznake za proizvod kulen, provedba najmanje jedne kulenijade po standardiziranim pravilima i show-događaja te valjano osmišljen i detaljno razrađen marketinški miks.

slavonija...vinkovci...27.09.2021.mala zupanijska vijecnica; prvi sastanak projektnog tima projekta "pronadji posao u drvnom sektoru", nositelja projekta drvni klaster slavonski hrast i partnera hrvatski zavod za zaposljavanje podrucni ured vinkovci, vukovarsko-srijemska zupanija i zajednica kulturno-umjetnickih djelatnosti vsz; na fotki - andrija matic, zakud;foto Gordan Panić

Andrija Matić

Gordan Panić

Tajnik udruge Andrija Matić, viši savjetnik specijalist župana VSŽ-a za poljoprivredu i ruralni razvoj, napominje da je riječ o važnom proizvodu koji ih sve zajedno povezuje usprkos razlikama na razini mikropodručja. "Kulen je u jednu ruku i naš simbol i kao takav ima velik potencijal za razvoj naših lokalnih ruralnih područja, naših proizvođača i povezanih dobavljača sirovina, pa u konačnici i turističkog proizvoda našega kraja", ističe. Tijekom 20-ak godina postojanja udruga je odradila nekoliko značajnih aktivnosti, kao što su: zaštita slavonskog kulena ili slavonskog kulina oznakom zemljopisnog podrijetla na razini EU-a, sudjelovala je u više programa potpora proizvođačima, afirmiranju proizvoda i tržišne prepoznatljivosti i drugima. Izvršila je svoje prve zadaće i sada se, dodaje Matić, osjeća snažna potreba za novim iskorakom za novo vrijeme, za nova prava, ali i nove obveze jer neki stari/novi izazovi još uvijek opterećuju potpunu uspješnost i sigurno poslovanje - od onih povezanih s proizvodnjom (sirovine, cijene), s tržištem (siva i crna ekonomija) do standardizacije proizvoda. To je potvrđeno i na posljednjoj sjednici Skupštine udruge Slavonski domaći kulen-kulin, koja trenutačno ima 25 članova s pravom glasa.

Žele više cijene

Pri osmišljavanju projekta jedna od najtežih nepoznanica bila je ta tko bi bio njegov idealan nositelj. Tražila se institucija koja se bavi razvojem svoga kraja, upoznata je s postupcima provedbe projekata, poznaje ljude na lokalnoj razini i u mogućnosti ih je animirati i aktivno uključiti u provedbu tog za taj kraj važnog projekta. Stoga su odlučili predložiti da se ključna uloga u njegovoj provedbi dodijeli aktivnim LAG-ovima s proizvodnog područja kulena. "Naravno, sve je to povezano s voljnošću i sposobnošću udruge i samih članova, povezano s širim krugom partnera, bili oni pojedinci ili institucije i ustanove, te povezano s financijskim potencijalom koji moramo ostvariti. Realno je očekivati da smo kao udruga dovoljno interesantni našim LAG-ovima i dovoljno sposobni zainteresirati njih i druge za partnerstvo i za zajednički projekt na razini proizvodnoga područja kulena - a to je cijela regija Slavonija sa Srijemom, bez Baranje", govori Matić. Tu namjeravaju iskoristiti dosadašnju suradnju s osobama koje se bave svinjogojskom proizvodnjom, preradom svinjskoga mesa i tehnologijom. Tu su i proizvođači začinske paprike i češnjaka, osobe koje se bave organizacijom, marketingom, medicinom i posebno nutricionizmom, senzorikom... Plan je zajedno strukturirati projekt koji će, zaključuje, uspješno odgovoriti na definirano u njihovu programu. U udruzi smatraju i da su cijene kulena neprimjereno manje nego što bi morale biti u odnosu na druge proizvode.

Događa se da industrijski proizvodi često manje vrijedni postižu veće cijene i masovnu prodaju s jedne strane zbog agresivnog marketinga, na čemu se, ističu, svakako treba poraditi.

RADNI SASTANAK DIONIKA U GRADIŠTU

Za ponedjeljak, 16. lipnja, sazvan je radni sastanak u Gradištu u kušaonici OPG-a Gorana Prkića, radi dogovora o mogućnostima kandidiranja projekta čijom će provedbom slavonski kulen biti kvantificiran/standardiziran. To će mu omogućiti jači proboj na tržištu, a širem krugu dionika kompetencije, veća znanja i vještine. Projekt će pomoći proizvođačima kulena, mesa kao sirovine, ali i povrća kao začina te samim LAG-ovima da ih pozicionira kao lidere ruralnog razvoja s inicijativom, alatima, vizijom koji kreiraju razvojne procese svog kraja.