Đakovo 8. svibnja obilježava Dan grada i 786 godina pisane povijesti. Uz prigodni program, rođendan grada teče i vrlo radno - uz brojna, ranije otvorena gradilišta po đakovačkim ulicama, prometnicama, nogostupima, po gradskim ustanovama i dr., a ove godine i u vrijeme predizborne kampanje za lokalne izbore, kada i HDZ-ova gradska vlast i oporba govore o svojim programima, o svojim vizijama za dobrobit građana. O realiziranim, aktualnim i zacrtanim projektima u povodu Dana grada razgovaramo s gradonačelnikom Marinom Mandarićem (HDZ), koji na lokalnim izborima 18. svibnja ide po svoj treći mandat.

U ovom je trenutku grad Đakovo veliko gradilište – nedavno je završila rekonstrukcija dijela Starčevićeve i dijelova susjednih ulica, sada teče cjelovita obnova Gupčeve, radi se i u Kvaternikovoj i Frankopanskoj, najavili ste za ljeto i rekonstrukciju Nazorove... Što svi ti projekti znače za kvalitetu života Đakovčana?

- Đakovo je već duži niz godina veliko gradilište. Poklopilo se da se u isto vrijeme radi nekoliko ulica praktički u centru grada, pa onda to neki malo koriste u predizborne svrhe - da se sve raskopalo pred izbore. Čitavo vrijeme tvrdim: cijelo vrijeme se radi po Đakovu, samo se, eto, sada radi u nekoliko ulica u centru, pa je ispalo "sad se pred izbore nešto kopa". Isto kao što je riješen problem u Starčevićevoj ulici, tako će biti riješen i u Gupčevoj. Tko god se provozao Starčevićevom, dojmovi su odlični. Povratna informacija je da je taj projekt zapravo trebalo puno prije napraviti. Slična stvar očekuje ove godine i Nazorovu, koja je jedna od najopterećenijih gradskih ulica, s puno poslovnih prostora, i stvaraju se velike gužve. Zbog toga se ide u njezinu rekonstrukciju, gdje je cilj povećati protočnost i sigurnost prometa, posebno biciklista, koje će se maknuti s kolnika gradnjom biciklističkih staza. Micanje biciklista s ceste radi se već niz godina i to je neka naša strategija – izgradnja mreže biciklističkih staza.

Zona, zatvoreni bazen

Drugi je segment osiguranje prometa motornih vozila tako da prisilimo vozače da voze sporije. U tu svrhu po gradu su postavljeni uspornici na cestama – u Ulici kralja Tomislava i na Vili. Idući tjedan možemo očekivati da će biti postavljeni u Runjaninovoj i Gotovčevoj te Jelačićevoj, koju smo preuzeli u naše upravljanje od ŽUC-a i mi sada sami određujemo pravila igre u toj ulici, pa na dva pješačka prijelaza planiramo staviti uspornike kako bi se tamo smanjilo divljanje automobilima i motorima u samom centru grada. Osim toga, u ulicama kojima mi ne upravljamo nego Hrvatske ceste ili ŽUC postavljaju se kamere za nadzor brzine, pa su postavljene u Hebrangovoj, Domjanićevoj, dvije u Budrovcima i Selcima. U planu je još pet kamera postaviti - u Franje Račkog, Preradovićevoj, biskupa Mandića, Ivanovcima i Perkovcima. Iako to nije prvenstveno posao Grada, rekao bih više policije, mi praktički ne možemo dočekati da oni postave sve te silne kamere, pa smo odlučili našim novcem kupiti kućišta za kamere i onda ih praktički pokloniti MUP-u kako bi oni unutra stavili snimač, kameru što će bilježiti brzinu kretanja. Ljudi su dobro reagirali na kamere i uspornike i gdje god se pokaže potreba za tim, stavit ćemo uspornike, tj. ležeće policajce, kako bi se smanjila brzina kretanja vozila.

Kada će Đakovo dobiti novu Industrijsku zonu, čiji se projekt, moramo primijetiti, nalazi u izbornim programima gotovo svih gradonačelničkih kandidata?

- U nekim dijelovima predizborni programi svih kandidata vrlo su slični. Naravno da svi mislimo da trebamo imati novu zonu, natkrivenu tržnicu, uređene ulice, pješačke staze i ostalo, samo je pitanje kome će narod povjerovati, tko će to zaista i napraviti. Što se tiče Industrijske zone, nije tajna, o tome smo puno pričali, problem je što mi nemamo zemljište u zoni u vlasništvu Grada gdje bi ga po povoljnim uvjetima prodavali ili davali u dugogodišnji najam potencijalnim investitorima. Tu činimo napore već duži niz godina, znamo koliko je ta priča kompleksna i dugotrajna. Trenutačno je u izmjeni županijski Prostorni plan, što je preduvjet da bismo mogli zasnovati novu zonu dolje na državnom poljoprivrednom zemljištu ispod zaobilaznice, s lijeve i desne strane županijske ceste koja vodi prema Dragotinu. U našoj postojećoj Industrijskoj zoni Jug ishodili smo građevinsku dozvolu za proširenje te iste zone, za izgradnju još jedne ceste, gdje bi se osigurala komunalna infrastruktura za otvaranje novih područja za izgradnju, dok ne dobijemo našu zonu u našem vlasništvu, što je i najbolje rješenje.

Kada je riječ o gospodarstvu, Grad je kroz de minimis potpore lokalnom gospodarstvu i poljoprivredi od 2018. do kraja 2024. godine dodijelio 2,582.600 €, a u proračunu za 2025. za to je osigurao 425.000 €. To je golem novac kojeg se Grad odrekao za neke druge stvari; odlučili smo ga uložiti u gospodarstvo i mislim da se to pokazalo opravdanim kada se pogleda razina poduzetničkih aktivnosti. Nadalje, zaposlenost stalno raste, pa je 2017., podaci su HZMO-a za Đakovo, bilo 7360 osiguranika Mirovinskog osiguranja, tj. zaposlenih, a u siječnju 2025. njih 8637. U ponedjeljak je, primjerice, na HZZ-u bilo otvoreno oglasa za čak 92 radna mjesta.

Nema više onog problema nezaposlenosti koji nas je morio prije 10-15 godina. Praktički, tko hoće, taj može raditi. Mislim da smo već došli na razinu da možemo reći, i trebamo reći, da onaj tko hoće, taj si može vrlo brzo naći posao u Đakovu, u Hrvatskoj.

Tu je i trend povratka naših ljudi iz inozemstva, a koji dodatno potičemo mjerom "Biram Đakovo" - dodatno sufinanciramo poduzetničke ideje onih koji se vraćaju, kao i poslodavce koji zaposle radnika koji se vratio izvana.

Često se sada u kampanji zazivaju, a bili su i tema u vijećničkim raspravama, i projekti zatvorenog bazena, kao i zatvorene teniske dvorane. Koliko su ti projekti, njihova realizacija, za grad kao što je Đakovo realni?

- U predizbornoj kampanji sve je realno, a onda poslije "kako ćemo, što ćemo". O zatvorenom bazenu pričalo se u posljednjoj predizbornoj kampanji. Najlakše je nešto populistički pričati, no pitanje je koliko je to realno. Cijena zatvorenog bazena je ogromna, no manji je problem koliko to košta, veće je pitanje što sutra s tim i koliko košta održavanje takvog objekta. Koliko god je to u predizbornoj kampanji nezgodno reći, ja sam i prije realno rekao da to nije realnost za Đakovo. Studije postoje, ima pametnih ljudi koji su rekli na koliko stanovnika dolazi zatvoreni bazen, to se uči i na kineziologiji i ekonomiji na kolegijima koji se bave poslovanjem sportske infrastrukture, a kada je rečeno da minimalno 60-80 tisuća ljudi mora gravitirati nekom području da bi zatvoreni bazen bio isplativ. To ima smisla u velikim urbanim sredinama, no u gradu veličine Đakova mislim da bi nam to jako velik dio proračunskih sredstava vezalo za ubuduće i ne bismo ih mogli koristiti za neke druge razvojne stvari koje su nam prioritetnije. Bilo bi lijepo da imamo zatvoreni bazen, ali, po mom mišljenju, mi smo još uvijek u fazi gdje bi nam to bio prevelik uteg za ubuduće.

Što se tiče zatvorene teniske dvorane, također je to stari projekt, stara priča. Imamo namjeru graditi ju, ali sam to jasno komunicirao javnosti i Teniskom klubu Đakovo – ako uspijemo riješiti vanjsko financiranje. Po meni, gradskih više od 6 milijuna € za njezinu izgradnju nije realno. To je praktički gotovo pola gradskog proračuna. Tenis nije ni masovni sport, no ima svoje prednosti i potencijale kroz turizam, natjecanja, kampove, ta priča ima smisla. Mi smo taj projekt prijavili na EU fond za izgradnju sportske infrastrukture u funkciji razvoja turizma. Nažalost, nismo imali dovoljno bodova. U najavi je raspisivanje opet istog javnog poziva i opet imamo namjeru prijaviti se. Dakle, imamo namjeru praviti ju, ali ako uspijemo riješiti vanjsko financiranje.

Gotovo sve gradske ustanove doživjele su energetsku obnovu, a nastavlja se i širenje vrtićkih kapaciteta...

- Obnova Muzeja Đakovštine gotova je, zgrada Centra za kulturu i Knjižnice veća je i kompleksnija i tu je sveobuhvatnija obnova, ne samo energetska - radi se i protupožarno ojačanje zgrade, sanacija vlage u podrumu i u prostorima za rad Knjižnice. Jer, sjećamo se scena s kantama kada pada kiša. Klimatizacija, novi sustav grijanja, slijedi budućoj dvorani Centra za kulturu da bude što ugodnije pratiti programe. Energetska obnova vrtića na Vili završena je. Zamah je novih vrtićkih kapaciteta - do kraja godine treba biti gotova dogradnja kuće Vila, izgrađen vrtić na Sjeveru, očekujemo i početak radova na izgradnji vrtića u Budrovcima, Selcima i Kuševcu. Preostaje nam pitanje vrtića u Širokom Polju. I sami smo tamo dvojili treba li vrtić ili ne treba; u dogovoru sa selom i MO-om čini nam se optimalnim pronaći prostor koji bismo unajmili da se vidi hoće li se pokazati potreba za vrtićem s obzirom na relativno mali broj djece. Uvažavajući njihove argumente, nekako najbolje srednje rješenje jest da uđemo u najam, a taj se model pokazao dobrim u Đakovu. Ako se pokaže da ima potrebe, tražili bismo lokaciju za izgradnju vrtića.

Nekretninska politika

U međuvremenu su se dogodile i promjene vezane za Đakovački vodovod – pripojeni su mu Našički vodovod i đurđenovački Vodorad, a ĐV je nositelj uslužnog područja. Uz ostalo, što to znači za građane u smislu cijena usluga?

- Zasad ništa. Najveći teret i posao je na vodećim zaposlenicima ĐV-a, pred kojima je da integriraju još dva vodovoda u svoje poslovanje. Iako su to tvrtke koje su se bavile istim poslom - distribucijom pitke vode i skupljanjem te pročišćavajem otpadnih voda - svaka je posložena na drukčiji način. Sada kada su se dvije tvrtke pripojile ĐV-u, zadatak koji je još uvijek u tijeku jest integracija njihova poslovanja na postavke ĐV-a. Nije tajna da na cijelom uslužnom području treba biti jednaka cijena vode. Nije ista cijena vode u Đakovu, Našicama i Đurđenovcu. Ako pitate gdje je veća ili manja - nema jednoznačnog odgovora; cijena vode sastoji se od više stavki, neke su kod nas skuplje ili jefitnije u odnosu na njih i obrnuto. Ima prijelazno razdoblje do 2030., do kada svi moramo imati jednaku cijenu vode, i to je nešto što će biti jednako zahtjevno u godinama pred nama. Ako su male razlike, cijene se moraju ujednačiti u dvije godine, a ako su velike - do najduže 2030. godine.

I mandat na isteku obilježila je nekretninska politika vašeg tima da na prodaju stavi sve one nekretnine koje joj nisu perspektivne, koje nisu od interesa za rad gradske uprave, ustanova i poduzeća. Je li se Grad dosad pokazao dobrim prodavateljem te imovine?

- Grad raspolaže znatnom imovinom, no to nije specifičnost samo Đakova, nego i drugih gradova i općina te države, koji imaju ogromnu imovinu. Pitanje je jesmo li znali točno što sve imamo. I danas se dogodi da za neku imovinu slučajno saznamo. Kako god je to nezgodno reći - to je tako. Državi je to još veći problem. Mi smo pokazali dobru volju da idemo u smjeru da sve nekretnine - stambene, poslovne prostore i zemljišta - za koje smatramo da nam neće trebati za nešto ponudimo tržištu, i to je meni sasvim opravdano, logično i razumno. S druge strane, one pozicije koje nam trebaju - kupujemo. Novac od prodaje slijeva se u proračun, kojim financiramo gradske funkcije. Najčešće Grad kupuje zemljišta za proširenje budućih uličnih koridora.

Ipak, najčešće spominjane nekretnine iz portfelja Grada jesu kompleks Reichsmann i Mimoza. Osim što je u redovitoj upotrebi Kuća Reichsmann, a istoimeno dvorište dosad je poslužilo za neke programe na otvorenome, i dalje se očekuju prvi, pravi koraci vezani za sudbinu te nekretnine, kao i za Mimozu. Kada slijede konkretni potezi za njih?

- Kuća Reichsmann pokazala se odličnim prostorom za izložbe, edukacije, prezentacije, radionice; na korzu je i povezana je s njim. Nije tajna, rekli smo da bismo u tom uličnom dijelu kompleksa smjestili neki izložbeno-galerijski prostor, kao i novi prostor za Gradsku knjižnicu. Tu smo još uvijek na relaciji s Konzervatorskim odjelom u Osijeku jer je zgrada u zaštićenoj povijesnoj jezgri, pojedinačno je zaštićena i sada mi tu ne možemo što bismo htjeli, nego je pod strogim konzervatorskim pravilima. Dolazimo do rješenja koja su njima prihvatljiva, ali, opet, i mi bismo nešto što je prihvatljivo modernom dobu.

Što se tiče Mimoze, produžen je rok na još pet godina da se traži rješenje za nju. Ne želim u predizborno vrijeme obećavati nešto što nije sto posto sigurno, želim biti drukčiji od političke konkurencije i čvrsto s nogama na zemlji.