BELI MANASTIR

Baranjsko pokladno ludilo počelo je prije nekoliko dana, a tijekom vikenda, sve do utorka, očekuje se kulminacija.

Draške fašange, Petaračke buše, Petlovački kugači, Kakasutes u Vardarcu, belomanastirski Karneval... samo su neke od pokladnih menifestacija čija je svojevrsna uvertira bila u petak u Etnološkom centru baranjske baštine. Održana je, naime, uvodna konferencija međunarodnog baranjskog Gajdaškog festivala, jednog od rijetkih, ako ne i jedinog, u RH.

- Festival je osmišljen radi očuvanja gajdaške tradicije, koja je nepravedno zaboravljena, iako Baranja ima itekako dugu gajdašku povijest. Takvu vrstu glazbe želimo vratiti u javni prostor i nadam se da ćemo u tome uspjeti - kaže Filip Golubov-Car, direktor TZ Općine Draž i jedan od rijetkih baranjskih gajdaša. Priznaje kako je u Baranji malo gajdaša, ali je zadovoljan zbog činjenice da se sve više mladih ljudi interesira za gajde. Ističe kako je puno više gajdaša u mađarskom dijelu Baranje, napominjući kako je u hrvatskom dijelu, nakon smrti Marka Drventića, nastao prazan prostor, koji su nastojali popuniti Maja Kešić-Masle i on. Kako bi se situacija promijenila, sinoć je u crkvi svetih Petra i Pavla održan gala koncert gajdaša iz različitih dijelova Europe, a za subotu, u sklopu pokladne povorke u Dražu, najavio je pratnju gajdaša "koliko ih nikada nije bilo na jednom mjestu". Da su gajde vrijedan dio baranjske tradicije, potvrdila je Mirela Ravas, viša stručna savjetnica Ministarstva kulture i medija, Konzervatorskog odjela u Osijeku.

- Umijeće sviranja gajda nematerijalno je kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a moguća je i međunarodna registracija jer je riječ o rijetkom i vrijednom umijeću - istaknula je. Gajdaškom festivalu i pokladnoj manifestaciji potporu daje i Općina Draž.

- Naša je općina svojevrsno izvorište narodnih običaja i očuvanja tradicionalne kulturne baštine. Ujedno, riječ je o zalogu za budućnost. Na ovaj se način širi pozitivna klima među ljudima, što je u ovo vrijeme potrebno - napomenuo je načelnik općine Draž, Stipan Šašlin, dodavši kako je sretan što mlade ljude uspijevaju motivirati da se bave kulturnom tradicijskom baštinom. Na konferenciji su predavanje održali dr. Andor Vegh, izvanredni profesor za hrvatski jezik i književnost na Pečuškom sveučilištu, glazbenik i graditelj gajda, te Stjepan Večković, glazbeni solist na tradicijskim instrumentima Ansambla LADO, voditelj seminara i radionica, graditelj tradicijskih glazbala. U izložbenom prostoru ECBB-a otvorena je i izložba s temom gajda.

Kada je riječ o baranjskim pokladnim manifestacijama, ne treba zaboraviti ni na Petarčke buše. U nedjelju i ponedjeljak u Baranjskom Petrovom Selu, naime, planirani su mimohodi lipih i strašnih buša, uz nastup KUD-ova i zabavu u večernjim satima. Kulminacija će se dogoditi u utorak, uz vola na ražnju i spaljivanje fašnika.