VINKOVCIVinkovci su bili domaćini početne konferencije projekta REBIOFORESTS, čiji je cilj pojačati prekograničnu suradnju u ostvarivanju bolje otpornost šumskih ekosustava na klimatske promjene, a projekt je osmišljen nakon ekstremne vremenske nepogode u ljeto 2023. godine.
ustupljena fotografija
19.2.2025., 17:12
Prekogranični projekt REBIOFORESTS

Spačvanski bazen: I obnova i stvaranje stabilnih ekosustava

VINKOVCI

Vinkovci su bili domaćini početne konferencije projekta REBIOFORESTS, čiji je cilj pojačati prekograničnu suradnju u ostvarivanju bolje otpornost šumskih ekosustava na klimatske promjene, a projekt je osmišljen nakon ekstremne vremenske nepogode u ljeto 2023. godine.

Ukupna je vrijednost projekta veća od 1,6 milijuna eura, od čega su 1,4 milijuna eura nepovratna sredstva EU-a kroz Interreg IPA Program prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija. Nositelj su projekta Hrvatske šume, a među partnerima su Hrvatski šumarski institut, Centar kompetencija Vinkovci (CEKOM), JP Vojvodinašume i Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu iz Novog Sada.

Projekt se provodi u šumama Spačvansko-bosutskog bazena, jednom od najvećih kompleksa nizinskih šuma hrasta lužnjaka u Europi površine 50 000 hektara.

Danijel Cestarić, koordinator za EU projekte u Hrvatskim šumama, detaljno je opisao razmjere šteta i napore u sanaciji.

- Oluja iz srpnja 2023. godine nanijela je ogromne štete šumskim ekosustavima, posebno u Vukovarsko-srijemskoj županiji i dijelovima Vojvodine. Hrvatske šume upravljaju s oko 72.000 hektara u toj regiji, a analiza satelitskih snimaka prije i poslije oluje pokazala je da su pogođene čak 62.000 hektara. Šteta varira od manjih oštećenja do potpunog uništenja šuma na nekim područjima. Dosad smo uspjeli sanirati oko 42.000 hektara, što čini 60 posto pogođenih površina, ali pred nama je još puno posla. Ovaj projekt omogućit će nam modernizaciju pristupa, uvođenje novih tehnologija i dugoročnu strategiju obnove – najavio je Danijel Cestarić dodajući kako se kroz projekt REBIOFORESTS planira koristiti inovativna tehnologija, uključujući satelitsko snimanje, dronove i specijalizirane strojeve za pošumljavanje, kako bi se šume obnovile na učinkovitiji i otporniji način.

VINKOVCIVinkovci su bili domaćini početne konferencije projekta REBIOFORESTS, čiji je cilj pojačati prekograničnu suradnju u ostvarivanju bolje otpornost šumskih ekosustava na klimatske promjene, a projekt je osmišljen nakon ekstremne vremenske nepogode u ljeto 2023. godine.
ustupljena fotografija

Voditelj programa u CEKOM-u Zlatko Nedić ističe važnost osvješćivanja građana i institucija o značenju šuma. Napominje da je jedan od ključnih aspekata projekta uključivanje zajednice u procese obnove i očuvanja šuma te ova konferencija nije samo uvod u provedbu projekta, već i prilika da se uključi što veći broj dionika u cijeli proces.

- Osim stručnjaka, ovdje su i predstavnici lokalnih vlasti i institucija koje nisu izravni projektni partneri, ali će imati ključnu ulogu u uspjehu ovog projekta. Šume su neodvojivi dio života lokalne zajednice, a njihova zaštita i obnova moraju biti zajednički cilj – rekao je Nedić.

Vinkovački gradonačelnik Ivan Bosančić naglasio je važnost dugoročnog planiranja u gospodarenju šumama jer naše šumarstvo ima dugu tradiciju i prepoznato je u Europi i svijetu, a ovakvi projekti omogućuju nam da nastavimo razvijati održive modele upravljanja šumama i osiguramo da buduće generacije naslijede očuvane i zdrave šume.

Pomoći šumama u prilagodbi klimi

Saša Orlović, direktor Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu iz Novog Sada, ističe važnost znanstvenog istraživanja u tom procesu i, prema njemu, jedan je od ključnih ciljeva projekta unaprijediti sposobnost šuma da se prilagode klimatskim promjenama.

- Klimatske promjene nepovratno mijenjaju okoliš u kojem živimo. Šume su posebno osjetljive na ekstremne vremenske uvjete, što smo vidjeli kroz posljednje oluje koje su nanijele nesagledive štete. Ovaj projekt pruža priliku da kroz istraživanja i suvremene metode gospodarenja šumama povećamo njihovu otpornost i osiguramo njihov opstanak u budućnosti. Naš cilj nije samo obnova šuma u njihovom sadašnjem obliku, već stvaranje ekosustava koji će biti stabilniji i manje podložni negativnim utjecajima – rekao je Saša Orlović.