Unatoč protoku vremena i činjenici da je u Vukovaru puno toga obnovljeno, rekonstruirano i izgrađeno, posljedice Domovinskog rata na mnogim su mjestima i danas vidljive.

Ponajprije se to odnosi na oko 200 lokacija na kojima su devastirani, ruševni objekti, nerijetko pretvoreni i u divlje deponije, a kako je riječ o privatnom vlasništvu, ne postoji zakonska regulativa koja bi definirala čišćenje tih parcela, odnosno uklanjanje ruševina. I gradonačelnik Ivan Penava naglasio je kako je riječ o problematici koja je u Vukovaru prilično velika i opterećuje njegove građane.

- Imamo zakonsku regulativu kakvu imamo, ona je u normalnom promišljanju imovinskopravnih odnosa i ne obuhvaća problematiku koju imaju ratom zahvaćena područja. Postoji nepovredivost privatnog vlasništva i kritične situacije gdje regulativa daje mogućnost za intervenciju i na privatnom vlasništvu, no to je moguće samo u nekim radikalnim situacijama, kada je u pitanju zaštita života i imovine drugih ljudi - pojasnio je.

U takve situacije ne spadaju desetci onih da dijelovi zidova i dalje stoje na svom mjestu, krovovi ne postoje ili su velikim dijelom uništeni, iz ruševina rastu stabla a u njima se skupljaju kojekakve životinje. Penava je naveo kako mjerodavni odjel, na čelu s pročelnikom Draženom Čuligom, daje maksimum kako bi se saniralo ono što se prema zakonu može, ali to je dopušteno samo kada je i ako je neposredno ugrožen život prolaznika na pješačkoj stazi ili kada prijeti mogućnost urušavanja objekta susjedu u dvorište.

Direktor Tehnostana Ivan Krajnović, gradonačelnik Vukovara Ivan Penava, pročelnik Dražen Čulig

Grad Vukovar

Dvije vrste ruševina

- Ako svemu tome dodate imovinske odnose i pitanje gdje su vlasnici tih objekata, kao i to da interveniramo svojim sredstvima i riskiramo prekoračenje zakonskih ovlasti, jasno je kako se radi o iznimno složenoj problematici. Jednostavnije rečeno, ljudi koji žive u Vukovaru imaju problem s vlasnicima nekretnina koji ne žive ovdje, pa se na ruševnim mjestima i onima punim rupa pojavljuju zmije i štakori - rekao je Penava.

Zaključuje kako je nezahvalno živjeti u takvom ambijentu, jer se često šire i neugodni mirisi, no za sada sustavno rješavanje toga problema ne postoji. Dražen Čulig, pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i graditeljstvo, potvrdio je kako u Vukovaru ima oko 200 lokacija s ruševinama evidentiranim za uklanjanje.

- Imamo velik problem s kojim javnost možda nije dovoljno upoznata. Naime, zakon koji je pisan za uklanjanje ruševina na području Hrvatske nije primjenjiv za naše područje. Zašto? Imamo dvije vrste ruševina: one čiji su bivši vlasnici poginuli ili preminuli, a nasljednici su nepoznati, ali takvu situaciju zakon ne predviđa; drugi su oni koji su neodgovorni u održavanju svojih objekata, na što mi kao Grad, odnosno komunalno redarstvo, reagiramo i većinu toga riješimo. Zakon je predvidio da su na terenu glavne osobe za uklanjanje objekata s nečije parcele one iz komunalnog redarstva, a to su ljudi sa srednjom stručnom spremom koji nisu osposobljeni za tu problematiku i teško dolaze do rješenja - istaknuo je pročelnik.

Dodao je kako su bar dio problema pokušali riješiti tako da se Grad upiše za iznos za koji su izvedeni radovi uklanjanja i raščišćavanja privatnih parcela, međutim, ni taj dio nije sudski rješiv, što situaciju dodatno komplicira. Pozvao je Vukovarce da im jave na kojima su lokacijama ruševni objekti kako bi sve evidentirali i riješili ono što je moguće.

Neugodni mirisi

Obilaskom Vukovara uvjerili smo se kako gotovo nema dijela grada koji je pošteđen ove problematike, a uz situacije u kojima su objekti prijetnja prolaznicima naišli smo i na one da su ruševine i dvorišta devastiranih objekata neodgovornim ponašanjem pojedinaca pretvoreni u deponije.

- Sad, po zimi, još i nije toliko strašno, ali kad temperature narastu, osjećamo smrad. Ne znam što sve ljudi tu bacaju ni zašto to čine, jer ni mi ne bacamo ništa pod tuđe prozore, a to vam se svede na isto, zato što, ako netko baci ostatke hrane u susjedno dvorište, kao da mi je bacio pod prozor. Prijavili smo Gradu, godinama se ništa ne mijenja - rekla nam je starija Vukovarka koja živi neposredno uz devastiranu privatnu kuću. n