Na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti svečano je otvorena izložba "Samozatajan vizionar" posvećena Miji Kišpatiću, velikanu hrvatskog prirodoslovlja, rođenom Osječaninu, u povodu 175. obljetnice njegova rođenja i 100. obljetnice smrti. Brojni uzvanici okupili su se kako bi odali počast znanstveniku čiji je rad ostavio dubok trag u hrvatskoj znanosti, a čije je ime, unatoč iznimnom doprinosu, ostalo nedovoljno poznato široj javnosti.

Kišpatić je bio prvi hrvatski doktor prirodnih znanosti, svestrani prirodoslovac, sveučilišni profesor i autor više od 180 znanstvenih, stručnih i popularnih radova. Posebno se istaknuo u mineralogiji i petrografiji, a smatra se i začetnikom seizmologije i utemeljiteljem pedologije u Hrvatskoj. Velik doprinos dao je i popularizaciji prirodnih znanosti te razvoju hrvatskoga znanstvenog jezika.

Izložba je prethodno predstavljena publici u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, a osječko gostovanje donosi 63 originalna muzejska predmeta iz njegova fundusa, među kojima su Kišpatićeva djela i materijali koje je prikupljao tijekom znanstvenog rada. Posebno se izdvajaju njegova zbirka minerala s više od 500 primjeraka te jedinstvena zbirka vezuvskih lava, koja danas ima približno 250 uzoraka, a koja je u to doba bila prva takva u svijetu.

GOJKO MITIĆ

“Kišpatić je zaista bio velikan hrvatskog prirodoslovlja, izuzetno samozatajna osoba. Svi su čitali njegova popularna djela o ribama, kukcima i biljkama, svi su poznavali autora, a nitko nije znao kako izgleda. Često se govorilo da je Mijo Kišpatić gotovo pseudonim. Ovom izložbom želimo progovoriti o njemu i popularizirati njegovo djelo, što je posebno važno jer on sam tijekom života to nikada nije želio", istaknula je Iva Mihoci, muzejska savjetnica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, koja je ujedno i jedna od autorica ove izložbe.

Ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Tatjana Vlahović naglasila je kako osječko gostovanje ima posebno značenje jer je riječ o gradu u kojem je Kišpatić rođen. Dodala je kako naziv izložbe najbolje opisuje njegovu osobnost i nasljeđe – vizionara koji je razumio važnost znanstvenog istraživanja i obrazovanja, ali je vlastitim tihim i predanim radom rijetko tražio priznanja.

“Njegova znanstvena znatiželja nije poznavala granice znanstvenih disciplina. S jednakom je predanošću istraživao različita područja prirodnih znanosti, a svojim je radovima i djelovanjem sudjelovao u stvaranju temelja na kojima se razvijala hrvatska prirodoslovna misao", kazala je Vlahović.

U ime Grada Osijeka okupljenima se obratio prvi potpredsjednik Gradskog vijeća Vlatko Kopić, istaknuvši kako je Kišpatićev povratak u rodni grad poseban trenutak.

“Ovo nije samo izložba o znamenitom hrvatskom prirodoslovcu, nego na neki način i povratak Mije Kišpatića svom domu. Osijek ima mnogo razloga biti ponosan na svoju povijest, a povijest grada prije svega čine ljudi koji su svojim znanjem i talentom ostavili trag daleko izvan njegovih granica", rekao je Kopić.

Izložba "Samozatajan vizionar" otvorena je za posjetitelje od 13. studenoga do 3. prosinca 2026. godine.