U povodu Europskog dana laboratorijske medicine, koji se obilježava 5. studenoga, Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku KBC-a Osijek organizirao je Dane otvorenih vrata. Posjetitelji su tako imali priliku zaviriti iza vrata laboratorija, upoznati se sa suvremenim dijagnostičkim metodama i doznati koliko je složen proces koji prethodi izdavanju laboratorijskog nalaza.

Laboratorij - enigma

Iako klinički laboratoriji često ostaju izvan vidokruga pacijenata, ali i dijela šire zdravstvene zajednice, njihov je doprinos dijagnostici i liječenju iznimno važan. Velik broj kliničkih odluka donosi se upravo na temelju laboratorijskih rezultata, zbog čega je cilj Europskog dana laboratorijske medicine približiti javnosti rad laboratorija i stručnjaka koji u njima rade te istaknuti njihovu ulogu u suvremenoj zdravstvenoj skrbi.

Na Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku KBC-a Osijek u tu su svrhu osmislili nekoliko zanimljivih prezentacija namijenjenih nastavnicima, znanstvenicima, suradnicima, učenicima i studentima, osobito onima iz biomedicinskih, zdravstvenih, prirodoslovnih i tehničkih područja, a mi smo posjetili onu koja se održavala na Odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku: "Utrka s vremenom – put epruvete u 60 minuta", kako bismo iz prve ruke doznali što se sve događa s uzorkom krvi od trenutka uzimanja do dobivanja rezultata.

Kako je istaknula specijalizantica medicinske biokemije i laboratorijske medicine Inja Pavlić, univ. mag. med. biochem., cilj Europskog dana laboratorijske medicine svake je godine isti, neovisno o temi koja se obrađuje, a to je približiti rad laboratorija i laboratorijskog osoblja široj i stručnoj javnosti.

- Koliko god mislili da u bolnici svi sve znaju, rekla bih da je laboratorij jednaka enigma i drugom bolničkom osoblju. Pacijenti ovdje ne zalaze, upoznati su samo s postupkom vađenja krvi i time da na papiru dobiju nekakve brojke. Kako su dobivene te brojke, to im je nepoznato i zato organiziramo ovakve radionice – kazala je uvodno Pavlić.

Naziv radionice nije slučajan. Na Odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku obvezni su, ističe naša sugovornica, izdati nalaz u roku od jednog sata.

– Napravili smo nekoliko punktova kako bismo posjetiteljima pokazali što se sve događa u tih sat vremena, od uzimanja uzorka krvi do izdavanja nalaza – kazala je Pavlić.

Prva postaja bila je mala ambulanta za vađenje krvi, u kojoj smo se upoznali s različitim vrstama epruveta. Na prvi pogled možda izgledaju slično, no njihova je namjena različita.

– Svaka epruveta ima drukačiji antikoagulans koji nam je važan jer sprječava zgrušavanje krvi u epruveti, ali i zbog toga što bi krivi antikoagulans mogao interferirati s nekim pretragama – objasnila je Pavlić.

Nakon uzimanja uzorka slijedi njegova digitalna registracija i povezivanje s pacijentom te liječničkim zahtjevima. Svaka epruveta označena je jedinstvenim barkodom, čime se omogućuje praćenje uzorka kroz cijeli laboratorijski proces.

– Kada se uzorci prime u sustav, većina ih ide na centrifugu jer mi zapravo ne analiziramo krv, već serum ili plazmu. To su tekućine koje se dobiju nakon centrifugiranja uzorka krvi, dok krvne stanice ostaju nataložene na dnu. Nakon toga uzorci se ubacuju u uređaje koji imaju čitače barkoda. Pomoću njih znamo o kojem se pacijentu radi, koje su pretrage potrebne te s kojom pipetom, kako i gdje ispipetirati uzorak da bi se postigla odgovarajuća kemijska reakcija i mjerenje – nastavila je Pavlić.

Pomoć liječniku

Iako suvremeni laboratorijski uređaji omogućuju dobivanje rezultata u realnom vremenu, posao laboratorijskog osoblja ne završava njihovim očitavanjem. Upravo tada važnu ulogu preuzimaju magistri i specijalisti medicinske biokemije, koji rezultate analiziraju i stavljaju ih u kontekst pacijentova zdravstvenog stanja.

– Neki naši kolege za nas kažu da smo analitičari zato što dnevno pogledamo velik broj podataka koje uspoređujemo s dijagnozom pacijenta ili longitudinalno s njegovim stanjem. Također provjeravamo je li došlo do kontaminacije uzorka nečim, a najčešće bi to bila fiziološka otopina ili heparin – pojašnjava Pavlić.

Ako postoji sumnja u ispravnost rezultata, laboratorijsko osoblje ne prepušta ništa slučaju. U takvim situacijama kontaktiraju liječnika, a ako je potrebno, zajednički razmatraju kliničku sliku pacijenta i odlučuju o ponavljanju uzorkovanja.

– Ako zaključimo da nije došlo do nikakve greške, kontaktiramo liječnika i javljamo mu kritičke vrijednosti u koje smo sigurni ili, ako nismo sigurni, prodiskutiramo o kliničkoj slici pacijenta kako bismo vidjeli odgovara li ona rezultatima pretrage. Često se dogodi da se sporazumno odlučimo na ponovno vađenje krvi. Ako su rezultati isti, super, ako nisu, prvi rezultat ne izdajemo – zaključila je Pavlić.

Program Dana otvorenih vrata obuhvatio je još dvije zanimljive teme. U radionici "Stanice pod povećalom… Ili ipak pod laserom?" posjetitelji su se mogli upoznati s radom i mogućnostima MALDI-TOF uređaja, dok je radionica "Od vitamina do amfetamina – sve stane u kromatogram" predstavila primjenu tekućinske kromatografije spregnute s masenom spektrometrijom.

Oni koji su u četvrtak posjetili ovaj pomno osmišljen događaj mogli su vidjeti kako iza svakog rezultata stoji niz pažljivo provedenih postupaka, suvremeni uređaji i stručnjaci čija je zadaća osigurati pouzdane informacije važne za donošenje liječničkih odluka.

Marlena Kisić

BRUNO JOBST

- Došla sam jer se kasnije u životu želim baviti nečim sličnim i oduševljena sam kako su nam predstavili funkcioniranje laboratorija, bilo je jako zanimljivo i poučno - kazala je učenica Marlena Kisić iz osječke Tehničke škole i prirodoslovne gimnazije Ruđera Boškovića.