Imamo dva milijuna tona neiskorištenog resursa, a godišnje 12 milijuna eura odlazi na uvoz gnojiva
Procjena je da Hrvatska ima približno dva milijuna tona digestata s oko 40 bioplinskih postrojenja koja trenutačno posluju i koja su u sustavu državnih poticaja, rečeno je u srijedu na okruglom stolu naslovljenom “Digestat – otpad ili ključ kružnog gospodarstva u hrvatskoj poljoprivredi”, koji je organizirao Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijeka u okviru tjedna Fakulteta.
Uvodničar prof dr. sc. Davor Kralik (FAZOS) istaknuo je kako je ta brojka ekvivalent oko 31.000 tona mineralnog gnojiva, koje je Hrvatska praktički prisiljena uvoziti.
- Šteta je da taj novac, a riječ je otprilike o 12 milijuna eura godišnje, ne ostane u Hrvatskoj, poljoprivrednim proizvođačima, nego smo još prisiljeni uvoziti organska gnojiva - tvrdi Kralik.
Ističe da je razlog tome stočni fond, što smatra disbalansom.
- S jedne strane imate mjeru kroz ekosheme gdje se potiče korištenje organskih gnojiva, država to i motivira i plaća poljoprivrednim proizvođačima, a s druge strane gubimo stočni fond, opet imamo digestat koji se tretira kao otpad. Uvozimo organski otpad, organska gnojiva često upitnog podrijetla. Želimo upozoriti da je to jednostavno potencijal, da to nije otpad, nego da je to možda ključ cirkularnog gospodarenja u hrvatskoj poljoprivrednoj proizvodnji - ocijenio je Kralik.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak podsjetio je da je to područje definirano zakonima Ministarstva poljoprivrede, ali i zakonom Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
- Zajedno surađujemo kako bismo omogućili, prije svega, uporabu gnojiva, odnosno gnojidbenih proizvoda, i kako bismo definirali onu vrstu digestata koja se može koristiti na poljoprivrednim površinama. To regulira naš Zakon o poljoprivrednom zemljištu u jednom dijelu, vezano za uporabu digestata na razini podrijetla, od strane onih nusproizvoda animalnog podrijetla odnosno biljnog podrijetla. S druge strane, regulirano je to i uredbom na razini Europske unije o gnojidbenim proizvodima. Još nismo definirali sveobuhvatno područje s Ministarstvom zaštite okoliša vezano za pravilnik koji će također biti u provedbi kako bi gnojidbeni proizvodi bili regulirani u potpunosti. Tu smo napravili jedan iskorak vezano i za digestat, na zadovoljstvo, prije svega, vlasnika i korisnika bioplinskih postrojenja - poručio je Majdak.
To znači da se, bez obzira na sadržaj hranjiva koji se nalazi u digestatu, i takva vrsta budućeg gnojiva, odnosno gnojidbenih proizvoda, može deponirati i aplicirati na poljoprivredne površine.
Majdak također najavljuje izradu smjernica vezano za trenutačno stanje kada je riječ o registraciji gnojidbenih proizvoda a da pravilnik nije donesen.
- Nakon donošenja pravilnika tehničkim će se smjernicama definirati kako na najpristupačniji način registrirati neki gnojidbeni proizvod, odnosno što znači digestat vezano za primjenu u poljoprivrednim proizvodima - pojašnjava Majdak.
Prema riječima Brigite Popović, redovite profesorice na FAZOS-u, u Hrvatskoj se digestat se još smatra otpadom, odnosno nečim što treba zbrinuti, a ne resursom kojim treba upravljati.
- To je početna točka koju mi, nažalost, još nismo uspjeli prijeći, no nadam se da hoćemo u budućnosti - kaže Popović.
