Tek pokoja kap kiše nije dovoljna da nadomjesti ono što evaporira iz dravskog korita kod Osijeka, a smanjenju je vodostaja pridonio i nizak Dunav, zbog čega Drava lakše ulazi u dunavsko korito. Oznake na vodomjerima u obje rijeke koje protječu Osječko-baranjskom županijom stalno su suhe.

Pitke vode ima

Danima je DHMZ bilježio sve niže vodostaje, pa je zapisan i rekordni minimum na minus 186 centimetara 28. srpnja. U utorak je, međutim, pokazivao i neke znakove kolebanja, pa je Drava nakon podneva čak i porasla - ali tek za jedan centimetar. U srijeda je pak Drava preokrenula trend, pa je počela rasti za pokoji centimetar svakog sata. Ujutro u 8 sati bila je na minus 169 centimetara. To znači da je na svom 19. riječnom kilometru niža oko sedam metara od svog maksimuma otprije 61 godinu - bila je na 542 cm 25. lipnja 1965.

Iako kupači i veća plovila ostaju bez vode, Osijeku vodoopskrba pitkom vodom nije ugrožena jer je ona crpi iz mnogo dubljih vodonosnih slojeva na čepinskim zdencima, pa se prerađuje do pitkosti u tvornici vode - Vodovodu. No problema bi mogli imati oni koji se bave vrtlarstvom, posebice u okolici Osijeka, jer se u ovakvim situacijama smanjuje izdašnost privatnih bunara koji se koriste za navodnjavanje. Dakle, ako žele spasiti plodove, morat će se koristiti vodom iz gradskih vodovoda, koja baš i nije jeftina.

Očekuje se da zbog niskog vodostaja ipak neće izostati posjeti ZOO-u koji je ovih dana, zbog hladovine, atraktivna lokacija za dokolicu. Zbog nepovoljnih je plovnih uvjeta, doduše, Unikom privremeno prekinuo plovidbu kompom, jer sigurnost im je putnika najvažnija. No do Zoološkog se vrta može preko mostova, gradskim prijevozom, automobilom ili biciklom.

Iako fotografije po društvenim mrežama pokazuju kako se nasred Drave može hodati, ipak se ne može pješice do lijeve obale, a pri hodanju kroz plićak treba biti oprezan jer mjestimice ima rupa. Kupačima je, mogli smo se uvjeriti i sami, zaštitna plutajuća ograda gotovo do članaka, prostora ima za pravi picigin, a za kupanje u dubljim vodama ostaju bazeni na Kopiki.

Istočnije rijekom, gotovo su se pijeskom spojile plaže kod Želje sve do one nizvodno, "kod Zelenog otoka". Raj je to za rekreativce, kupače, igrače picigina, skupljače školjki... samo ne treba zaboraviti zaštitu od sunca, napose sljedećih dana.

Spor oporavak vodotoka

Prisjetimo se vremena kada je Drava prijetila desnoj obali kod Banove ulice, a danas je potpuno suprotno. Direktor Hrvatskih voda - Vodnogospodarskog odjela za Dunav i donju Dravu kaže kako trenutno stanje utječe na podzemne vode, na plovnost rijeka i sve aktivnosti na njima. Ovakvu će ekstremnu situaciju morati, kazao je Željko Kovačević, sada uzeti u obzir i prilikom projektiranja vodnogospodarskih projekata, trebat će redefinirati ulazne parametre za projekte, jer se u njima uzdaju u srednje vodostaje. Kako stvari stoje, trend pokazuje da bi se ovakav niski vodostaj mogao poprilično zadržati. Da bi se korito napunilo, potrebne su obilnije oborine u uzvodnim državama i topljenje alpskog snijega. Ali toga nema, pa će hidrološka kriza potrajati bez naznaka za brzi oporavak vodotoka.