Kada se spomene prometna policija, većina građana prvo pomisli na kontrolu brzine, alkotestiranje vozača ili očevide prometnih nesreća. Međutim, posao Postaje prometne policije Osijek puno je širi od toga. Riječ je o jednoj od rijetkih mješovitih postaja prometne policije u Republici Hrvatskoj, što znači da uz poslove sigurnosti cestovnog prometa policijski službenici obavljaju i poslove suzbijanja prekograničnog kriminaliteta i nezakonitih migracija u okviru kompenzacijskih mjera u dubini državne granice.

Pokrivaju 728 km2

Pomoćnik načelnika Postaje prometne policije Osijek za preventivu u cestovnom prometu, Ivan Svitlanović, otkrio je u razgovoru za još jedno izdanje Plavog Glasa, serijala tekstova u kojima čitateljima približavamo rad policije, kako Postaja prometne policije Osijek pokriva područje od 728 četvornih kilometara, a nadležna je za grad Osijek s prigradskim naseljima te općine Čepin, Antunovac, Ernestinovo, Vuka, Erdut i Vladislavci. Njezini se službenici brinu o sigurnosti prometa na dionici autoceste A5, državnim cestama DC2, DC7, DC213 i DC518, ali i na svim ostalim cestama na našem području.

“Cestovna je mreža prometnica na području ove policijske uprave ukupne dužine 12.159 kilometara, razvrstano na autocestu ukupne dužine 67,382 km, državne ceste ukupne dužine 517,41 km, županijske ceste ukupne dužine 632.304 km i lokalne ceste ukupne dužine 480,913 km, a ostatak čine nerazvrstane ceste. Na tom području živi više od 120 tisuća stanovnika, registrirane su gotovo 73 tisuće motornih vozila, a evidentirano je više od 79 tisuća vozača, što dovoljno govori o opsegu posla koji naši policijski službenici svakodnevno obavljaju", ističe Svitlanović te dodaje kako godišnje evidentiraju oko 1000 prometnih nesreća, više od 15.000 prometnih prekršaja te oko 500 drugih događaja u prometu.

“No ono što posebno želim istaknuti jest činjenica da nam se građani sve češće obraćaju. Prošle smo godine zaprimili više od 8000 dojava, a ove godine već smo ih evidentirali više od 4500. Smatram da je to najbolji pokazatelj povjerenja u prometnu policiju. Građani nam prijavljuju probleme jer očekuju da ćemo reagirati, a upravo to i jest naša obveza", napominje Svitlanović.

Dodaje kako se najveći broj dojava odnosi na nepropisno parkiranje, ali građani ih sve češće upozoravaju i na opasna ponašanja u prometu. Nerijetko dostavljaju fotografije ili videosnimke, upozoravaju na objave na društvenim mrežama ili prijavljuju vozače za koje smatraju da svojim ponašanjem ugrožavaju druge sudionike u prometu. Policija svaku od tih dojava provjerava i, kada postoje zakonski uvjeti, poduzima odgovarajuće mjere.

No posao prometnog policajca mnogo je raznovrsniji od toga. Osim nadzora prometa i očevida prometnih nesreća, sudjeluju u zajedničkim nadzorima s drugim državnim tijelima, kontroliraju osovinska opterećenja i dopuštene mase vozila, radno vrijeme profesionalnih vozača i tahografe, osiguravaju pratnje izvanrednih prijevoza i štićenih osoba te sudjeluju u osiguranju sportskih događaja i pratnjama gostujućih navijačkih skupina.

“Jednako je važan dio našeg rada prevencija. Trudimo se biti prisutni ondje gdje možemo spriječiti nastanak problema, a ne samo sankcionirati prekršaje. Zato redovito odlazimo u vrtiće i škole, surađujemo s autoškolama, auto i moto klubovima te sudjelujemo u radijskim televizijskim emisijama kako bismo građanima približili prometna pravila i ukazali na rizike neodgovornog ponašanja", dodaje Svitlanović.

BRUNO JOBST

Prometni prekršaji

Kada govorimo o prometnim prekršajima, Svitlanović kaže kako se situacija posljednjih godina nije bitno promijenila. I dalje dominiraju takozvani četiri glavni ubojice u prometu: nepropisna i neprilagođena brzina, alkohol, nekorištenje sigurnosnog pojasa i korištenje mobitela tijekom vožnje.

“Upravo su to prekršaji koji najčešće dovode do najtežih prometnih nesreća i zbog toga će i dalje biti u posebnom fokusu našeg rada. Istodobno, posljednjih godina suočavamo se i s novim izazovima. Sve je više električnih romobila i drugih osobnih prijevoznih sredstava. Nažalost, velik broj njihovih korisnika ne poznaje dovoljno propise ili nije svjestan opasnosti koje takvo ponašanje može izazvati. Zato nastojimo djelovati ponajprije preventivno, educirati njihove korisnike, ali kada je potrebno i sankcionirati prekršaje kako bismo zaštitili sve sudionike u prometu", ističe Svitlanović te poručuje kako je sigurnost cestovnog prometa zajednička odgovornost svih sudionika u prometu.

“Policija može nadzirati, upozoravati i sankcionirati, ali ključ sigurnosti ipak je u odgovornom ponašanju svakog pojedinog sudionika u prometu. Naš cilj nije napisati što više kazni, nego spriječiti prometne nesreće i sačuvati ljudske živote. Upravo će to i dalje biti temeljna zadaća Postaje prometne policije Osijek", zaključuje Svitlanović.

Isto poručuje i voditelj Službe prometne policije Osijek Berislav Horvatić.

“Iako je uvriježeno mišljenje da je postupanje policije represivno, to nije točno, naše je primarno postupanje preventivno, odnosno proaktivno, jer kada se nešto dogodi, već je kasno, tada dolazi očevidna ekipa i sve ulazi u statistiku. Znači, mi moramo poduzeti sve da do prekršaja i prometne nezgode ne dođe", ističe Horvatić.

“Jednako tako, svjesni smo činjenice da se primjerena sigurnost u cestovnom prometu ne može kontinuirano ostvarivati isključivo i samo poduzimanjem preventivnih represivnih mjera od strane policije. Kako na sigurnost prometa utječu tri osnovna faktora: čovjek, vozilo i cesta, sigurna vožnja zavisi od njihova usklađenog djelovanja i međusobne povezanosti, odnosno sigurnost u prometu ovisi o stanju cesta i njenoj opremljenost, tehničkoj ispravnosti vozila i čovjeku, kao sudioniku u prometu. Stoga je naše postupanje usmjereno upravo prema tim faktorima", dodaje voditelj službe prometne policije.

Kada je riječ o cestama, zadaća je policijskih službenika utvrditi postoje li na njima nedostaci zbog kojih može doći do ugrožavanja prometa ili je promet otežan, predložiti mjere za poboljšanje cesta te poduzeti inicijativne mjere. Drugim riječima, prometne nesreće i njihove posljedice mogu se smanjiti poduzimanjem određenih građevinsko-tehničkih ili prometnih mjera sanacije.

Bez medija ne možemo

Kod vozila policijski službenici ocjenjuju njihovu tehničku ispravnost, s naglaskom na nedopuštene preinake na vozilu koje se najčešće odnose na preinake ispušnog sustava. Takva vozila isključuju se iz prometa te šalju na izvanredni tehnički pregled.

U 2026. godini do današnjeg dana (14. srpnja 2026., nap.a.) na području PU osječko-baranjske na izvanredni tehnički pregled vozila upućena su 122 vozila, na kojima su utvrđeni nedostaci, i to 77 osobnih automobila, 28 teretnih vozila, jedan autobus, šest vozila O4 kategorije (teške poluprikolice), tri mopeda i sedam motocikala. Izvanrednim tehničkim pregledima na 40 osobnih automobila, devet teretnih vozila iznad 12 tona, osam teretnih vozila do 3500 kg, dva teretna vozila N2 kategorije i jednom motociklu utvrđeni su opasni nedostaci, a na ostalim vozilima utvrđeni su veći nedostaci. Ukupno je utvrđen 61 opasan nedostataka na vozilima, a isto je toliko bilo i većih nedostatak. Na 31 vozilu utvrđene su preinake, i to na 21 osobnom automobilu, sedam motocikala i tri mopeda.

“Mladi praktički svjesno dovode vozilo u neispravno stanje kako bi bili primijećeni, stoga često imamo akcije kontrole takvih vozila, a o njima nam dojavljuju i građani, koji su, uz medije, dvije karike koje su nam bitne u svemu tome. Građani nam dojavljuju, a mediji informiraju javnost o takvim akcijama, pa te informacije dolaze do većeg broja ljudi. Bez medija ne možemo ništa", napominje Horvatić.

Epidemija koja se može spriječiti

Horvatić upozorava kako su prometne nesreće ubojica broj jedan mladih ljudi u dobi između 10 i 25 godina u cijelom svijetu. "Najugroženija su djeca, mladi ljudi i druge najugroženije skupine kao što su biciklisti, motociklisti i pješaci. To je epidemija koja se može spriječiti. Dokazano je da je najučinkovitija prevencija u područjima aktivnosti upotrebe sigurnosnih pojaseva i zaštitnih kaciga, kontrole i kažnjavanje vožnje pod utjecajem alkohola i vožnje prevelikom brzinom, gradnje sigurnijih cesta i vozila, i poboljšanja reakcije nadležnih službi nakon prometnih nesreća", kaže Horvatić te dodaje kako odgovornost za podizanje stanja sigurnosti cestovnog prometa ne leži na jednom subjektu ili aktivnosti.

“Povezanim provođenjem raznih aktivnosti većeg broja subjekata kao što su Hrvatske ceste, Županijska uprava za ceste, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Hrvatski autoklub, Centar za vozila Hrvatske, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo mora, prometa infrastrukture i dr. možemo podići razinu sigurnosti cestovnog prometa na višu razinu, što se do sada pokazalo vrlo učinkovitim", kaže Horvatić.